PODGORICA: Ima li razloga za strah?

Građane Podgorice je prekjuče oko 18 časova uznemirila još jedna, na sreću lažna, dojava o bombi. Čak sedma u posljednjih dvanaest dana! „Meta“ je, po drugi put, bio tržni centar Delta siti. Prethodne dojave su, osim Delte, ekspresno ispraznile diskoteku „Bigl“, hotele „Hemera“, „CentreVille“, „Hilton“ i „Ramada“. Policija je utvrdila da su lažne uzbune stizale iz Srbije i BiH, a uz pomoć Interpola i međunarodne policijske saradnje od tih država je zatražila identifikovanje odgovornih. To se, međutim, još uvijek nije dogodilo. U međuvremenu, neki mediji krivca za dojave nazivaju šaljivdžijom.

Ne ulazeći u potencijalne motive lažnih dojava, jasno je da u vremenu geostrateških trvenja i jačanja vjerskog ekstremizma nema mjesta šali. Zato mnogi, pretjerano to bilo ili ne, strahuju da ova dešavanja ne poprime obrt nalik onom u čuvenoj Ezopovoj basni o dječaku koji je danima zavitlavao seljane vičući da mu vuk napada stado ovaca, pa mu na kraju niko nije povjerovao kad se vuk zaista pojavio. Stoga je ključno pitanje: hoće li krivci za lažne dojave napokon biti uhapšeni? Odnosno: kada će policije Srbije i BiH odgovoriti na molbe crnogorskih kolega i procesuirati odgovornog/odgovorne?

Motiv(i): Profesor kriminalistike, kriminologije i krivičnog prava na Policijskoj akademiji u Danilovgradu i Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Damir Zejnilović, kaže da postoje razni motivi lažnih dojava, a da je jedan od najčešćih izazivanje panike i nesugurnosti među građanima i ometanje rada državnih organa i institucija. U ovom prvom se, nesumnjivo, uspjelo.

„Motiv, takođe, može biti i eliminacija konkurencije, jer se lažnim dojavama može postići da građani izbjegavaju da borave u objektima koji su bili predmet lažnih dojava. Motiv može biti i lična osveta prema vlasnicima određenih objekata, kako bi im se nanijela finansijska šteta i ukaljao ugled objekta. Motivi mogu biti i bizarni – skretanje pažnje na sebe, a jedan od češćih je i angažovanje policije u većem obimu na određenom mjestu na koje se odnosi lažna prijava, dok se na taj način na drugim mjestima smanjuje prisustvo policije i olakšava eventualno vršenje krivičnih djela“, objašnjava Zejnilović za Portal Analitika i dodaje da su mete lažnih dojava, po pravilu, mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi, „jer na taj način osoba koja šalje lažnu dojavu postiže najveći negativni efekat na građane“.

 

Na pitanje medija da li je motiv lažnih dojava možda opstruiranje ulaska Crne Gore u NATO, iz crnogorskog Interpola su odgovorili da ispituju “sve moguće motive i da ne isključuju nijedan“. Upozorili su da svaki objekat može biti ugrožen.

„Što je veći objekat i što je više ljudi u njemu – to je ugroženiji“, saopštio je rukovodilac našeg Interpola Dejan Đurović, i dodao da su se sa sličnim problemom suočavale i zemlje regiona.

Pozivi su, prema njegovim riječima, stizali sa pripejd brojeva iz regiona koji nemaju registrovane vlasnike, a istraga je pokazala da su i brojevi i telefoni korišćeni samo za pozivanje brojeva u Crnoj Gori zbog lažnog prijavljivanja.

Spore procedure: Vještak za telekomunikacije Predrag Boljević rekao nam je da ne može saopštiti potpunu informaciju o načinima identifikacije onih koji šalju lažne prijave. Javnost, navodi on, nema pravo da zna sve ono što može štetiti istrazi. Ali kaže sljedeće:

„Postoje operativne metode za identifikaciju počinioca. Do njega se može doći uz kombinovanje kriminalističkih tehnika koje koristi policija. To što neko posredstvom pripejd broja uputi prijetnju, ne znači da ne može biti otkriven. Ako lažne dojave šaljete putem interneta, preko VoIP-a (Voice over Internet Protocol), (internet telefonija prim. aut), policija će takođe doći do vas. Kada se pogleda izbor lokacija, jasno je da pozivi nisu stizali slučajno. Ne sumnjam da će, prije ili kasnije, policija doći do izvršilaca. Međunarodna pravna pomoć i saradnja policija ne funkcionišu baš kao u filmovima. U ovakvim slučajevima kombinuju se informacije koje će policije Srbije i BiH dobiti od telekomunikacionog operatora i crnogorskih službi. Moramo biti strpljivi“.

 

A strpljenja, po svemu sudeći, ponestaje. I to upravo zbog činjenice što dojave i dalje pristižu i uznemiruju građane.

Profesor Zejnilović napominje da je, naravno, neuporedivo lakše identifikovati osobe koje šalju lažne dojave sa teritorije naše zemlje. S obzirom da su dojave o bombama stizale iz inostranstva, policija je, rekosmo ranije, uz pomoć Interpola zatražila od Srbije i BiH identifikovanje odgovornih. Nažalost, rezultati takve saradnje, prema riječima našeg sagovornika, ne dolaze baš brzo.

„Saradnja je usporena administrativnim zahtjevima, pa se tako gubi dragocjeno vrijeme u otkrivanju osoba koje šalju lažne dojave. Što se tiče saradnje naše policije sa policijskim organizacijama Srbije i BiH, ona je na zadovoljavajućem nivou jer postoje brojni sporazumi. Međutim, to ne znači da se ona ne može još više unaprijediti. S obzirom da se u ovom slučaju sva saradnja odvija posredstvom Interpola, za očekivati je da se u najkraćem vremenskom periodu identifikuju i adekvatno sankcionišu lica koja su slala lažne dojave“, ističe Zejnilović.

Kriminolog Velimir Rakočević nedavno je pojasnio da se u slučaju lažnih dojava može raditi o dva krivična djela – izazivanje panike i lažno prijavljivanje. Za oba su predviđene blage sankcije – novčana kazna ili maksimalna kazna zatvora u trajanju do godinu dana.

„Ovakva kaznena politika nema preventivnu snagu i potencijalni počinioci krivičnih djela ne shvataju ozbiljno težinu svog djela. Neophodno je podići kazne, makar na nivo koji je srazmjeran opasnosti počinjenog djela“, apeluje on.

Dvanaest dana – sedam dojava: Serija lažnih dojava, podsjetimo, krenula je u subotu, 8. aprila, dva sata nakon ponoći. Tada je ispražnjena diskoteka „Bigl“, a pregledom prostora antidiverziona jedinica policije je utvrdila da je dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi lažna.

Istog dana, oko podneva, evakuisan je tržni centar Delta siti. Nekoliko sati kasnije, policiji je javljeno da je u hotelu ,,Hemera“, koji se nalazi u strogom centru grada, postavljena bomba. ,,Hemera“ je ispražnjena, na teren su izašli vatrogasci, ekipa hitne pomoći i antidiverziona jedinica koja je pregledala hotel i utvrdila da bombe – nema.

Onda je u četvrtak, 13. aprila, prijavljeno da je u hotelu „Centre Ville” u poslovnom centru Kapital plaza postavljena bomba, pa je zatim u subotu 15. aprila evakuisan hotel „Hilton“, a nakon njega, u utorak 18. aprila, i hotel „Ramada“.

Nove dojave?: Profesor Zejnilović kaže da i najrazvijenije države imaju problema sa lažnim dojavama. Naglašava da su crnogorski građani s pravom zabrinuti, ali tvrdi da razloga za paniku i strah – nema.

„Naša policija, u saradnji sa kolegama iz Srbije i BiH, ima kapacitete da izađe na kraj s ovim problemom. Moguće je da eventualno stigne još neka lažna dojava, ali s obzirom da se vrlo brzo očekuju povratne informacije od strane policija Srbije i BiH, za očekivati je da se lica koja šalju lažne dojave identifikuju i procesuiraju“, poručuje on.

Dok se osumnjičeni ne uhapsi/uhapse, izjave da nema mjesta strahu i panici neće previše umiriti građane. Možda i ne bi trebalo? Uostalom, nikad se ne zna kad onaj vuk s početka priče zaista može napasti stado.

(Analitika)