Rabrenović: Zaposleni sa nižim i srednjim zaradama najviše će osjetiti rast primanja
Novi model zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od 2027. godine donosi veća primanja zaposlenima, ali i brojna pitanja za privatni sektor. Dok se očekuje rast životnog standarda, mali biznisi upozoravaju na veće troškove i pitanje održivosti poslovanja.
Veće zarade znače veću kupovnu moć, ali i veće troškove za privredu. Poseban izazov biće za male biznise, pa ostaje pitanje može li rast zarada pratiti rast produktivnosti i prihoda.
„Sa pozicije zaposlenog moramo razumijeti potrebu da svi žele veće zarade jer na taj način poslovne kategorije zaposlenih sa niskim i srednjim primanjima dobijaju značajan dio novca. Oni će moći da imaju i u tom trenutku kad zarade od 1. februara bude sa tim januarskim platama koja se primaju u februaru u prostoru ekonomskom životu Crne Gore i kada budu ljudi sa tim većim zaradama upravo će sa te kategorije zaposleni sa nižim i srednjim zaradama najviše ostvariti i troškove i najviše će trošiti“, smatra stručnjak sa Instituta ekonomskih nauka, Jovan Rabrenović.
Dodatni novac trebalo bi da podstakne veću potrošnju i promet. Ipak, za poslodavce ostaje izazov kako da veće troškove nadomjeste rastom produktivnosti i prihoda.
„Bojim se za budućnost moga djeteta, ne možemo svi da budemo veliki, nemamo svi kapital koji možemo, koji možemo da guramo u biznis, znači privatnici će biti prinuđeni ili da smanje radno vrijeme ili ono neće uticati na zarade. Da mogu da smanje radno vrijeme na četiri sata i na taj način da uštede i da ostave iste zaposlene“, kaže stručnjakinja za pravne nauke Aleksandra Velimirović.
Koliko će privreda moći da iznese veće zarade, zavisiće od kretanja troškova, produktivnosti i poslovanja. Efekti novog modela na cijene, zaposlenost i male biznise biće vidljivi nakon njegove primjene od 2027. godine.
(RTV PG)
