SADA JASNO OPOREZIVANJE POŠILJKI: Za carinu limit ostaje 150 eura

Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u utvrđeni limit za oporezivanje komercijalnih pošiljki od 75 eura odnosi se samo na porez na dodatu vrijednost (PDV), a za carinu limit ostaje 150 eura, objasnili su iz Ministarstva finansija.

„U skladu sa odredbama člana 9 Uredbe o uslovima i postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja carine  robom neznatne vrijednosti, koja je oslobođena od plaćanja carine, smatra se roba čija vrijednost po pošiljci ne prelazi 150  eura. Ovaj iznos predstavlja carinski limit“, rekli su  „Vijestima“ iz Ministarstva finansija objašnjavajući tako nedoumice koje su ostale i nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o PDV-u u srijedu u Skupštini.

Na pitanje kako će se naplaćivati PDV na pošiljke koje se naručuju iz instranstva putem interneta iz resora kojim rukovodi ministar finansija Darko Radunović odgovorili su da „obaveza obračunavanja PDV-a prilikom uvoza proizvoda nastaje danom obaveze obračunavanja carine i drugih uvoznih dažbina (član 19 Zakona o porezu na dodatu vrijednost)“.

Na sjednici Skupštine na kojoj  su usvojene izmjene Zakona o PDV-u  poslanik Liberalne partije Andrija Popović rekao je da je za LP prihvatljivo da iznosi od 75 eura ne podliježu dodatnim nametima, da građani za iznose između 75 i 150 eura plaćaju PDV, te da se carine samo iznosi preko 150 eura, ali niko  iz Ministarstva finansija nije reagovao i saopštio da će tako i biti.

Oni nijesu reagovali ni na medijske objave i komentare javnosti  kada je raspravljano o prvobitnom predlogu, da maksimalna vrijednost robe koja se ne carini i ne oporezuje bude 22 eura. Predlog je izazvao burnu reakciju javnosti, pokrenuta je i onlajn peticija, pa je predlog korigovan, odnosno limit za oporezivanje je pomjeren na 75 eura 

“Vijesti” su ranije objavile  primjer iz Hrvatske, gdje građani za kupovinu online proizvoda vrijednosti do 22 eura nemaju dodatnih troškova, da za robu vrijednosti od 22 do 150 eura plaćaju PDV, te da za robu preko 150 plaćaju i carinu, ali nadležni nijesu saopštili da je takav model predviđen i u Crnoj Gori.

Finansijska analitičarka Ana Nives Radović kazala je za “Vijesti” da izmjene Zakona o PDV-u u dijelu koji se odnosi na kupovinu putem interneta potvrđuju dvije stvari u koje, čak i oni koji su do sada sumnjali da li je tako, danas mogu da se uvjere. 

“Prva je potpuno odsustvo racionalnog pristupa Vlade u kreiranju fiskalne strategije, koja za rezultat ima nemogućnost punjenja državnog budžeta bez potrebe za dodatnim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Druga je nedostatak strateškog planiranja i sagledavanja posljedica koje neka mjera može izazvati. Budući da smo više puta u posljednje vrijeme bili svjedoci najava izmjena, a zatim potrebe da se ono što je najavljeno ipak revidira, ovdje se takođe može ukazati i na potrebu za manipulisanjem. Vlada prvo predloži jednu mjeru, sačeka reakciju javnosti, a zatim je koriguje, kako bi sve izgledalo kao nešto čime se ide u susret građanima. Spustiti granicu za oporezivanje sa 150 eura na 22 eura, a zatim je premjestiti na 75 eura jasno pokazuje da nije bilo nikakvog planskog pristupa, već je Vlada pokušala nešto, pa vidjevši da joj nije uspjelo, odlučila da pronađe navodno manje štetno rješenje”, kazala je Radović.

Dodaje da kad god se kreće u odbranu određenih Vladinih mjera mnogi se koriste pozivanjem na praksu EU, bez obzira na ogromne nepodudarnosti.

“U EU se oporezuje onlajn kupovina uz gornju granicu koja, u zavisnosti od države, iznosi od 10 do 22 eura, ali samo kada pošiljke dolaze iz zemalja koje nijesu EU članice. U EU ova mjera služi da bi se zaštitilo zajedničko evropsko tržište i da bi zemlje članice podstakle međusobnu razmjenu, a uzmemo li u obzir obim industrijske proizvodnje EU razumjećemo i koliko toga je dostupno njenim građanima. Stoga je potpuno apsurdno primjenjivati ovu mjeru na Crnu Goru i još se pozivati na praksu EU, jer u njenim članicama ova mjera nema za cilj popunjavanje budžetskih rupa, već zaštitu proizvođača na jedinstvenom tržištu, što kod nas nikako nije slučaj”, objasnila je Radović.

Smatra da će nakon uvođenja ove mjere cijena svake pošiljke iznad 75 eura biće uvećana za iznos PDV-a, što će proizvode koji se poručuju onlajn činiti manje primamljivim.

Prema riječima Radović, zastupati stav da kupovina putem interneta može da ugrozi crnogorsku ekonomiju i činjenica da ga zastupaju oni koji omogućavaju ogroman uvoz flaširane vode iz regiona dok domaće fabrike posluju s gubicima ne samo da je apsurdan, već je i vrijeđanje inteligencije građana.

“Ako na osnovu iskustava ljudi iz neposredne blizine sagledamo šta se najviše kupuje preko interneta vidjećemo da je riječ o tehnološkim uređajima, garderobi, igračkama i stvarima za domaćinstvo, odnosno svemu onome što se u Crnoj Gori ne proizvodi. Štititi domaću ekonomiju znači štititi domaće proizvođače, a ne uvoznike monopoliste o čijim previsokim cijenama i nedovoljno raznolikoj ponudi dovoljno govori to što su građani Crne Gore spremni da na isporuku čekaju i po mjesec-dva, nego da nešto kupe u lokalnim tržnim centrima”, navela je Radović. 

Smatra da je zabrinjavajuće da tačno 20 godina otkako je Crna Gora dobila internet neprestano se nailazi na sve više problema vezanih za informatičko tržište, telekomunikacije i korišćenje digitalnih servisa.

„Počevši od januarskog povećanja stope PDV-a na računarsku opremu, preko činjenice da PayPal funkcioniše jednosmjerno do toga da smo po odnosu cijene i kvaliteta internet konekcije među najlošije plasiranim zemljama u Evropi postavlja se pitanje kakvoj se budućnosti možemo nadati kad nas tehnološka revolucija zaobilazi, s obzirom na to da su mnogi servisi i dalje nedostupni velikom broju građana“, zaključila je Radović.

Samo je Pošta  u periodu 2016. godine uručila 319.828 pošiljaka e-trgovine, a tokom prvih šest mjeseci ove godine 182.368 ovih pošiljaka.   

U bankarskom sektoru smatraju da će  uvođenje PDV-a smanjiti onlajn trgovinu  i  vrijednosti kartičnih transakcija na internetu.

Direktorica Službe komunikacija Erste banke Dragan Crvenica kaže za „Vijesti“ da je logično očekivati pad onlajne kupovine, jer će trgovina u vrijednosti od 75 do 150 eura vrlo brzo postati manje isplativa zbog dodatnog troška PDV-a od 19 odsto, a od januara 2018. za 21 odsto.

„Sada ne raspolažemo informacijama o tome da li će, osim PDV-a tu biti i nekih dodatnih troškova za iznose od 75 do 150 eura, treba sačekati zvanične informacije”, kazala je Crvenica.

Smatra da će ova odluka  uticati i na pad u broju i vrijednosti kartičnih transakcija na internetu.

„To dalje može voditi i ka smanjenju interesovanja građana za novim platnim karticama koje bi im služile isključivo za onlajn kupovinu“, rekla je Crvenica.

Direktorica Sektor marketinga, razvoja, direktnog bankarstva i koordinacije  NLB banke Jelena Vujović kazala je da od ukupnog broja kartica NLB banke u prvih pola godine 10% klijenata  koristilo karticu za plaćanje i kupovinu na internetu, a od njih svega 5 % je plaćalo karticom za kupovinu odjeće, obuće, igračaka i sportske opreme u prosječnom iznosu od 100 eura po kupovini i pretpostavka je da će najnovije izmjene Zakona o PDV-u upravo uticati na navike u kupovini ovih korisnika kartica. 

„Sigurno  da će doći do određenog smanjenja korisnika elektronskih kartica. Ali kako se ne radi o veoma velikom procentu transakcija (5%) na koje će ove izmjene uticati, sigurni smo da to neće imati većeg uticaja na kartično poslovanje, koje već godinama ima trend rasta i kartice postaju nezaobilazno sredstvo plaćanja značajne većine klijenata NLB banke“, rekla je Vujović.

U Atlas banci smatraju da će se nova zakonska rješenja   odraziti na trgovanje crnogorskih građana na stranim internet prodajnim mjestima.  

“Usluga eCommerce servisa se pruža u oba segmenta kartičnog poslovanja – kao mogućnost korisnicima platnih kartica za trgovinu putem interneta i kao dodatni servis kompanijama koje svoju robu i usluge prodaju putem interneta. Novi zakonski propis se više može odraziti na prvi segment, trgovanje crnogorskih građana, korisnika platnih kartica domaćih banaka, na stranim internet prodajnim mjestima ali svakako ne može u značajnoj mjeri uticati na razvoj eCommerce servisa u našoj zemlji. Ne mislimo da će doći do smanjenja broja korisnika izdatih kartica ili povećanog broja gašenja kartica zbog izmjena ovog propisa”, rekla je Davorka Miranović iz Atlas banke.

Peticiju za tri dana potpisalo 4.000 građana, Vladin sajt za glas građana ne radi

Više od 4.000 građana  za samo tri dana potpisalo je peticiju  za brisanje člana 3 Predloga izmjena Zakona o PDV-u, kojim se naplaćuje porez na poštanske pošiljke u vrijednosti većoj od 22 eura, čiji je autor Filip Ivanović. Ivanović je peticiju pokrenuo na servisu change.org, ali tek nakon više bezuspješnih pokušaja da to učini na epeticije.me, zvaničnom sajtu Vlade za glas građana. Pokretanje tog portala inicirao je bivši predsjednik Vlade Igor Lukšić, a projekat je zvanično počeo da radi u oktobru 2012, u saradnji sa Programom UN za razvoj kancelarija u Podgorici.

Projekat je realizovan u okviru Partnerstva otvorenih vlada (POV), gdje je Crna Gora nedavno, zbog neispunjavanja obaveza, izgubila mjesto u dobila status “neaktivne” zemlje. Koordinator Operativnog tima POV Srđan Kusovac, inače šef Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, nije odgovorio na pitanje “Vijesti” o tome zašto sajt epeticije nije u funkciji i kada će ponovo biti dostupan.  

Na ista pitanja odgovore su od Vlade na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama tražili i građani, ali odgovor nijesu dobili.

Vijesti