Sahrana Ratka Mladića sjutra u Beogradu

Sahrana Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (RS) osuđenog za ratne zločine i genocid u Srebrenici, zakazana je za ponedjeljak 7. septembar na Topčiderskom groblju u Beogradu, piše BBC News na srpskom.

Mladić je umro 27. avgusta, u 84. godini, u zatvorskoj bolnici u Hagu tokom odsluženja kazne doživotnog zatvora.

“Moj otac Ratko Mladić ubijen je u Hagu nesavjesnim liječenjem i namjernim davanjem prejakih opijata“, rekao je Darko Mladić, obavještavajući o detaljima sahrane.

On nije iznio dokaze za ovu tvrdnju, a sud u Hagu 27. avgusta je saopštio da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti u okviru standardne procedure.

Mladić će biti sahranjen u grobnici u kojoj počiva i njegova ćerka, Ana, saopštio je Darko Mladić.

Kovčeg sa telom biće izložen od sedam ujutro u Crkvi svetog Luke u naselju Vidikovac, dodao je.

Planirano je da povorka dođe do Topčiderskog groblja, udaljenog nekoliko kilometara od crkve na Vidikovcu, i da sahrana počne između 13.30 i 14 sati.

“Pozvao bih bih sve rođake, prijatelje i poštovaoce mog oca da dođu i da ga ispratimo mirno i dostojanstveno, i da se svi uzdrže od bilo kakvih provokacija i da se izbjegnu bilo kakvi sukobi i prepucavanja“, rekao je Mladićev sin.

“Ovo je narodna sahrana, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nam je odmah izrazio učešće i izašao je u susret svim našim zahtevima“, dodao je Darko Mladić.

Vučić je prethodno rekao da su procjene bezbjednosnih službi da će sahrani prisustvovati desetine hiljada ljudi i rekao da je država spremna da pruži svu logističku podršku Mladićevoj porodici oko sahrane.

Neizvjesno je da li će Vučić prisustvovati sahrani, jer tokom dana u Srbiji dočekuje predsjednika Uzbekistana.

“Imam zvaničnu posjetu predsjednika Uzbekistana cio dan u ponedjeljak i utorak, zakazanu prije četiri mjeseca“, rekao je Vučić novinarima tokom posjete Paliću.

Komemoracija Mladiću održana je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u prisustvu porodice, bivših saboraca i pojedinih političara iz Srbije i Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Iz RS došli su predsjednik Siniša Karan, kao i Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite, a iz Srbije Nenad Vujić, ministar pravde.

Po vrelom danu, ispred zgrade u centru Beograda okupile su se i pristalice koje su, kako kažu, došle da odaju počast Mladiću.

Neki su bili sa vojnim obilježjima i u majicama sa likom Ratka Mladića, uz natpise ‘junak’, a BBC reporter zabilježio je i raspravu dvojice političara ko je heroj.

Kovčeg sa tijelom Mladića prošao kroz Beograd: Salutiranje, baklje i transparenti

Ministar pravde bio je uz Mladićevu porodicu i na beogradskom aerodromu kada je 3. septembra iz Holandije dopremljen kovčeg sa tijelom haškog osuđenika avionom Vlade Srbije.

Kada je kovčeg iznet iz aviona, preuzeli su ga pripadnici Vojske Srbije i prekrili ga zastavama Srbije i Republike Srpske.

Duž puta od aerodroma do Vojnomedicinske akademije, gdje je Mladićevo telo odveženo, kolonu automobila pozdravile su desetine ljudi sa transparentima na nadvožnjacima: ‘Junaci nikad ne umiru’, ‘Neka je tvojoj majci hvala’, ‘Dobro došao kući, generale’, ‘Generale, hvala’.

Na nekim nadvožnjacima su zapaljene baklje i dimne bombe u bojama srpske zastave.

Pojedini pripadnici policije i vojske su salutirali koloni automobila u kojem je bio i crveni kombi sa telom Ratka Mladića.

Marta Kos otkazala posjetu Srbiji zbog veličanja Mladića

Neposredno uoči raznih planiranih odavanja počasti Mladiću i sahrane, iz Brisela su stigla brojna upozorenja Srbiji.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaerti osudio je „javno veličanje Ratka Mladića“ i pozvao nadležne organe u Srbiji da se tome suprotstave kako bi zaštitili pravdu i prava žrtava.

“Oštro osuđujem javno veličanje Ratka Mladića, pokojnog ratnog zločinca osuđenog za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti, između ostalog i izjave zvaničnika iz Republike Srpske, kao i iz Srbije“, napisao je u izjavi na sajtu.

“Takvo veličanje je krivično djelo prema zakonima Bosne i Hercegovine i ne spada u slobodu govora zaštićenu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima“, naglasio je političar iz Republike Irske.

Istog dana, evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je da neće doći u planiranu posjetu Beogradu 10. septembra, gdje je trebalo da se sastane sa predstavnicima vlasti, opozicije i civilnog društva.

“Vraćanje posmrtnih ostataka Ratka Mladića u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije istorije.

“Veličanje koje prati njegovu smrt nije u skladu sa vrijednostima na kojima počiva evropski put. Taj put zahtijeva suočavanje sa prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina.

“O vrijednostima na kojima počiva naša zajednička budućnost ne može se pregovarati. U tom kontekstu, odlučila sam da ipak ne posjetim Srbiju u ovom trenutku“, napisala je ona na Iksu.

Izjavu Kos, Vučić je nazvao „glupom“.

Njeno “objašnjenje je bilo izrazito kratko, ali glupo, kao i obično. Priča o ‘glorifikaciji’ generala Ratka Mladića, samo ne kaže ko je glorifikovao bilo šta.

“I kad ne mogu da nađu ništa konkretno, onda se bave podvožnjacima, nadvožnjacima, trebalo je valjda da zabranimo ljudima da se pojave, treba da zabranimo sahranu, pasja groblja da pravimo“, rekao je Vučić.

“Pravo porodice je da sahrani generala Mladića na dostojanstven način i Srbija je tu da obezbijedi to“, izjavio je ministar Vujić.

Dvije realnosti u Bosni i Hercegovini

Smrt Ratka Mladića ne prestaje da bude glavna tema na Balkanu duže od nedjelju dana.

U BiH, koju čine dva entiteta – Federacija BiH i Republika Srpska – sve vrijeme su različita raspoloženja.

Dok se u Republici Srpskoj, pretežno naseljenoj Srbima, mahom tugovalo za, kako kažu, „herojem“ koji je „ubijen u Hagu“ i „generalom koji je spasio Srbe“, iz Federacije BiH stizale su osude takvih postupaka i zahtjevi da se kazne one koji, kako kažu, „negiraju genocid u Srebrenici i veličaju ratne zločine“.

Zbog negiranja genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH podnijeto je za nedjelju dana 76.000 prijava, na osnovu kojih je formirano više od 930 predmeta, piše na sajtu Registar 145a, nazvanom po članu Krivičnog zakona koji to zabranjuje.

Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu protiv nekih od najviših zvaničnika RS.

Krivična prijava podnijeta je protiv Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.

Zakon o zabrani veličanja genocida i ratnih zločinaca u BiH usvojen je 2021. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, pred sam kraj mandata, nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH.

Po tom zakonu, dosad su donijete samo dvije pravosnažne presude.

Prethodnih dana, udruženja iz Srebrenice i drugih u Federaciji BiH oštro su reagovala i zbog javnog odavanje pošte Mladiću u gradovima Republike Srpske i na fudbalskim utakmicama.

Navijači Borca iz Banjuluke, najvećeg grada u RS, ponovo su u prvenstvenom derbiju protiv sarajevskog Željezničara 2. septembra uveče, odali poštu Mladiću istakavši transparent na kojem su bile prikazane Mladićeve oči.

Utakmica nije prekidana, objavili su lokalni mediji.

Navijači Borca su odali poštu Mladiću i tokom prethodne utakmice prvenstva BiH protiv Radnika u Bijeljini.

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine nedavno je kaznila Borac, aktuelnog prvaka države, sa jednom utakmicom bez gledalaca i 5.000 KM (oko 2.500 eura) zbog toga što su njegovi navijači skandirali Ratku Mladiću.

O zabranjenim skupovima u Srebrenici

Bilo je najava da će u Srebrenici, gradiću u kojem su 1990-ih snage Srba u Bosni ubile hiljade muslimana, biti okupljanja – najprije onih koji bi da odaju počast Mladiću, a potom i onih koji se tome protive.

Ipak, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, na čijoj teritoriji je Srebrenica, zabranilo je sva okupljanja.

“Pozivamo vas na okupljanje povodom oproštaja od generala Mladića“, pisalo je na fotografiji sa društvenih mreža, koja je objavljena u mnogim medijima i izazvala veliku buru širom regiona.

Datum je 2. septembar, vrijeme 17 sati, a lokacija – “srpska Srebrenica“, pisalo je u pozivu uz Mladićev lik.

Po ulasku njegovih vojnika u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, u kojoj je u narednih nekoliko dana ubijeno više od 8.000 muslimana, Mladić je takođe upotrebio izraz „srpska Srebrenica“, koju, kako je rekao, „poklanja srpskom narodu“.

“Dođite da dostojanstveno ispratimo našeg generala – dobro došli“, pisalo je na kraju poziva na skup koji djeluje da je napravljen pomoću vještačke inteligencije.

Jedan od Instagram postova u kojem je ovaj poziv objavljen, a koji su preuzeli mediji širom Balkana, u međuvremenu je obrisan.

Potom je i nekoliko udruženja žrtava podnijelo zahtjev za skup u Srebrenici 2. septembra od 16 do 18 sati, ali se i od toga odustalo.

“Teško je pronaći brutalniji primer moralnog sunovrata i istorijskog revizionizma“, saopštili su iz nevladine organizacije Helsinški odbor za ljudska prava, uoči navodnog skupa u Srebrenici.

“To nije samo provokacija, već ponovno simboličko izvršavanje zločina nad žrtvama.“

Na ulicama Srebrenice 2. septembra viđeno je pojačano prisustvo policije i u civilu i uniformama, ali je bilo mirno, javio je Slađan Tomić, reporter BBC-ja na srpskom.

U Bratuncu, gradiću nekoliko kilometara udaljenom od Srebrenice, ipak se okupila grupa maloljetnika, u crnoj odjeći, sa likom Ratka Mladića na majicama ili zastavi, koji su skandirali ime nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske.

Međutim, razišli su se poslije dolaska policije, javio je BBC reporter.

Slični skupovi u Mladićevu čast održani su na Palama, u Banjaluci, Zvorniku i Višegradu, iako u BiH postoji zakon o zabrani negiranja genocida i veličanju pravosnažno osuđenih za ratne zločine.

Na velikom skupu u Banjaluci 1. septembra uveče, okupljeni su nosili transparente „Posljednja komanda: Svi na izvršenje!“, „Komandante, hvala ti za sve“, „Heroji ne umiru“, kao i baklje, cveće i upisivanje u knjigu žalosti, prenijela je Radio-televizija Republike Srpske.

Život u Srebrenici danas

Dragan Cvetinović, rođeni Srebreničanin, kaže da je život u Srebrenici danas „vrlo težak“.

“Dno dna, gore ne može biti… Ostao je samo ko mora“, kaže kratko.

“Nema pekara nijedna, vjerovatno smo jedino mjesto u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini gdje ne možeš kupiti burek za doručak“.

I to, ističe, važi za sve – i Srbe i Bošnjake.

Koliko je mjesto prazno, kako kaže, posebno se vidi kada padne mrak.

“Sedamdeset odsto kuća i stanova nije osvijetljeno, sve prazno.

“A i tamo gdje sija to su penzioneri, kad oni umru svjetlo se gasi.“

Isto kaže i 78-godišnja Miljana Nikolić, sjedeći ispred njene kuće.

“Žalosno je, ulice su prazne“, kaže Nikolić za BBC na srpskom.

U širom području Podrinja, kojima pripadaju opštine Srebrenica i Bratunac, od 1992. do 1995. godine, ubijeno je više od 3.500 srpskih civila i vojnika.

Naser Orić, nekadašnji komandant jedinica Armije BiH u Srebrenici, odgovarao je u Hagu za ubistva i zlostavljanje srpskih zarobljenika i uništavanja sela, ali je oslobođen odgovornosti.

Uporedo, u Sarajevu i drugim gradovima Federacije, gdje većinu čine Bošnjaci i Hrvati, Mladić je „krvnik“ i ratni zločinac, i poručuju da njegova uloga u genocidu u Srebrenici i skoro četvorogodišnjoj opsadi Sarajeva ne smije da bude zaboravljena.

U vrijeme rata 1990-ih, Srebrenica je bila enklava pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija, a danas je na teritoriji Republike Srpske.

Prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je upostavljen mir u BiH, Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti u BiH, civilnog stanovništva i za držanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Druga optužnica stiže krajem 1995. godine, a tereti ga za genocid i zločine na području Srebrenice.

Na kaznu doživotnog zatvora pravosnažno je osuđen 2021. godine.

(BBC)