Šarec o hrvatskim uslovima: Ne bih želio da Crna Gora bude žrtva bilateralnih pitanja

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i nekadašnji premijer Slovenije Marjan Šarec kazao je da proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) napreduje dobro, ali da je važno izbjeći da bilateralna pitanja postanu prepreka članstvu.

U intervjuu za riječki „Novi list“, Šarec je govorio o evropskim integracijama Crne Gore, odnosima sa Hrvatskom, ali i političkim prilikama u regionu.

“Opšta ocjena je da proces ide dobro. Naravno, ima i nekih poteškoća. One proizlaze iz unutrašnje politike u Crnoj Gori koja je veoma kompleksna. U posljednje vrijeme primjer za to je bila izjava Andrije Mandića o Mladiću. Nije tu bio samo on. Bili su i drugi koji očigledno vjeruju da je Ratko Mladić bio neki heroj. Što on nije bio. Bila je i ona rezolucija o Jasenovcu. Ali to nije neko opšte mišljenje u Crnoj Gori“, kazao je Šarec.

Prema njegovim riječima, većina građana Crne Gore želi članstvo u EU.

“Većina građana Crne Gore se jako raduje što će ući u EU. Nivo podrške je čak 70 odsto. Moramo im omogućiti neki bolji život. Ulazak Crne Gore u EU nije bitan samo za Crnu Goru nego i za samu EU. Mi moramo pokazati našu sposobnost da se širimo, da se pozicioniramo geostrateški na Zapadnom Balkanu“, rekao je Šarec.

On je ocijenio da je Crna Gora interesantna i Beogradu, Moskvi i Kini, zbog čega, kako je naveo, stvari treba posmatrati u širem kontekstu.

“Što se tiče samog datuma kada bi Crna Gora mogla ući, ne bih želio kalkulisati o tome. Jer kada se pregovori završe, sljedeći veliki izazov biće ratifikacija u zemljama članicama. Proces ide dobro i nadam se da će ubuduće biti manje bilo kakvih otklona“, kazao je Šarec.

Govoreći o ulozi Hrvatske u procesu evropskih integracija Crne Gore i uslovima koje je hrvatski premijer Andrej Plenković iznio u junu, Šarec je podsjetio na neriješena pitanja između Hrvatske i Slovenije.

„Moram ovdje biti veoma iskren s vama i podsjetiti da Hrvatska i Slovenija još uvijek imaju granične nesuglasice. Mi smo ušli u arbitražu. Onda se dogodio onaj tobožnji incident, neki razgovor. Ali Arbitražni sud je odlučio da to nije toliko kompromitovalo cijeli proces i da se on može nastaviti. A Hrvatska je odmah istupila iz tog procesa“, kazao je Šarec.

On je dodao da je arbitražna presuda, kako smatra, bila povoljna za Hrvatsku.

„Arbitražni sud je bio veoma velikodušan prema Hrvatskoj. Na kopnu je dobila Trdinov vrh, ili kako vi kažete Svetu Geru, i još neka druga područja. Tako da arbitražna presuda nije bila loša za Hrvatsku. Onda je Hrvatska, ja sam tada bio premijer, tražila bilateralno rješavanje problema. Na to ja, naravno, nisam mogao pristati. A obje države smo članice EU, a ipak nismo riješile sve svoje međusobne probleme“, rekao je Šarec.

Govoreći o razlikama između odnosa Hrvatske i Slovenije i odnosa Hrvatske i Crne Gore, Šarec je priznao da je rat u bivšoj Jugoslaviji ostavio drugačije posljedice.

„Slažem se da je bio rat. I da je Crna Gora bila nekako uvučena u taj rat zbog nekih političara koji su je tada vodili, a od kojih su neki poslije i okrenuli ploču. Hrvatska je bila žrtva tog rata. Ne želim da slučajno zaključite da ja to ne priznajem“, kazao je Šarec.

On, međutim, smatra da bilateralna pitanja između Hrvatske i Crne Gore ne treba nužno riješiti prije članstva Crne Gore u EU.

„Smatram da će se ova bilateralna pitanja teško sva riješiti prije ulaska Crne Gore u EU. Znate kako je kod takvih pitanja. Onaj koji popusti biće kod kuće proglašen izdajnikom. Politički je to veoma osjetljivo. Naravno, te probleme treba rješavati što je moguće efikasnije i brže. Ali ne bih uslovljavao da baš sve treba biti riješeno prije ulaska Crne Gore u članstvo. Za neka pitanja potrebno je da prođe vrijeme. Političari se mijenjaju“, rekao je Šarec.

Za hrvatskog premijera Andreja Plenkovića imao je riječi pohvale.

„Plenković je jedan veoma sposoban političar. Neko vrijeme smo bili i kolege. Moram reći da je on jedan od najsposobnijih premijera koje je Hrvatska imala. Ne samo po dugom stažu nego i po tome kako radi. Nema tu veze slažem li se ja s njim ili ne. Ali on je vješt i mudar političar“, kazao je Šarec.

Dodao je da se nada da će biti pronađeno rješenje koje neće dozvoliti da Crna Gora bude „žrtva nekih bilateralnih pitanja“.

Kao primjer posljedica uslovljavanja članstva, Šarec je naveo Sjevernu Makedoniju.

„Sjećam se slučaja Sjeverne Makedonije. Bio sam tada u Evropskom savjetu kada se o njoj odlučivalo. I tada je napravljena jedna velika greška. Sjeverna Makedonija tada je bila zadovoljila sve uslove. Ali onda više nije bilo dovoljno volje. Jer kada promijenite ime, to je jedna velika žrtva. A ništa nisu dobili. I dan-danas neke perspektive na kraći rok za njih ni nema“, rekao je.

Zbog toga, kako je naveo, ne bi želio da se sličan scenario dogodi Crnoj Gori.

„Ipak je važno i za Hrvatsku kakva je Crna Gora. Znamo kako je tamo tokom devedesetih bila korupcija i kriminal. Naravno da toga još ima. Nije to gotova priča. Ali danas je ipak mnogo bolja situacija. I Hrvatskoj je u interesu da ima susjeda koji je usvojio evropske vrijednosti“, kazao je Šarec.

On je dodao da je, kada se posmatraju neke današnje članice EU, veliko pitanje kako bi one ispunile sve zahtjeve za ulazak u članstvo.

Na pitanje kako bi najvažnije članice EU reagovale ukoliko bi Hrvatska insistirala na blokiranju Crne Gore, Šarec je odgovorio da to „sigurno ne bi bilo dobro primljeno“.

„Ovdje se radi o EU kao o nekoj cjelini. I bilateralna pitanja rješavati za vrijeme ulaska jeste neka moć koja može biti zloupotrijebljena. Da nije bilo slučaja Sjeverne Makedonije možda bih drugačije gledao na to. Ali zbog tog lošeg iskustva ne bih savjetovao da se insistira na tome da se sve riješi sada“, kazao je Šarec.

Prema njegovim riječima, bilateralna pitanja, koliko god bila važna za pojedine države, u širem evropskom kontekstu imaju manji značaj.

„Jer ipak se ovdje radi o EU kao cjelini. I EU kao cjelina nije baš u najboljoj kondiciji. Tako da ovo bilateralno pitanje, ma kako ono bilo važno za Hrvatsku, i ma kako bilo važno pitanje Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva ili Savudrijske vale, kako vi kažete, u nekakvim evropskim mjerilima je od manje važnosti“, rekao je.

Šarec ne smatra da bi Crna Gora ulaskom u EU u Uniju unijela sve otvorene balkanske probleme.

„Ja ne mislim tako. Naravno, ti problemi postoje. Ja ih ne negiram. Ali članstvo u EU pomoći će da se ti problemi lakše riješe. Da bi to toj državi omogućilo jedno novo razdoblje. Ljudi bi osjetili poboljšanje – od rominga do lakšeg prelaska granica i niza drugih praktičnih stvari. I da ta pitanja koja spominjete ne bi više za građane bila toliko bitna“, kazao je.

Kako je naveo, neusvajanje Crne Gore u EU moglo bi dodatno ojačati one koji insistiraju na nacionalističkom narativu.

„A baš bi neulazak Crne Gore u EU dao dodatno gorivo svima onima koji insistiraju na starom nacionalističkom narativu. Oni bi onda rekli – pa rekli smo vam da nemate šansi. I građani bi opet ušli u zagrljaj baš te politike. Zato ja to tako gledam, da mi moramo pomoći Crnoj Gori da se izvuče iz tih kliješta“, rekao je Šarec.

On ne očekuje da bi Crna Gora nakon ulaska u EU narušavala odnose sa susjedima.

„Tako je. I premala je. I nije joj u interesu. Ipak je u interesu građana da dobro žive. Isto je to u BiH“, kazao je.

Govoreći o političkim pritiscima iz Srbije prema Crnoj Gori i tvrdnjama da se premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić napadaju kao „izdajnici“, Šarec je rekao da prvi put čuje za mogućnost da bi Spajić mogao biti smijenjen sa čela vladajuće stranke.

„Što se tiče Spajića, ja to prvi put čujem. Nemam te informacije da je to u pitanju“, kazao je Šarec.

On je, međutim, ocijenio da Srbiji nije prijatno što je Crna Gora blizu napretka u procesu evropskih integracija.

„Srbiji nije baš ugodno jer ako gledamo realno, ona je ta zemlja koja bi trebala predvoditi proces i biti rol-model za ostale. Ali nije. Crna Gora je na pragu uspjeha i, naravno, da to Srbiji, odnosno onima koji vode Srbiju, nije baš drago“, rekao je Šarec.

Situaciju je uporedio sa susjedom koji ima bolji automobil.

„To je kao kada susjed ima bolji automobil od vas. To je jedna priča. Druga priča je politička. Srbija je uvijek gledala na Crnu Goru kao na provinciju. Sjećamo se stare priče o dva oka u jednoj glavi“, kazao je Šarec.

„A na Balkanu se uvijek više gleda u retrovizor, a ne prema naprijed. Na Balkanu je često uvijek važnija istorija“, rekao je Šarec.

Na konstataciju novinara da je „previše istorije“, Šarec je odgovorio:

„Na Balkanu je istorija uvijek veoma neizvjesna.“

(Novi list)