SAVOVIĆ: Eksterna matura problem kojem će se svi teško prilagoditi

Eksterna provjera znanja je samo jedan od problema koji su iskrsli u septembru, jer školska godina nije prilagođena uslovima pandemije, a na novonastaloj situaciji teško će se prilagoditi i djeca i nastavnici, kazao je za Dnevne novine predsjednik Gradskog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović, komentarišući objašnjenje člana Ekspertskog tima Ministarstva prosvjete Martina Ćalasana da Ministarstvo prosvjete ni Vlada ne mogu, sve i da hoće, ukinuti eksterne provjere znanja, jer su ta polaganja regulisana zakonima o gimnaziji, stručnom obrazovanju, kao i o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.

“Trebalo je odraditi i prilagoditi školski kalendar, ali, odmah na početku trebalo je prilagoditi i nastavni sadržaj kroz nastavne planove. Samim tim postavilo bi se i pitanje eksterne provjere znanja. Kod eksterne provjere znanja ranije smo tražili da se pitanje klasifikacionih perioda drugačije tretira, ako ne da se ono ukine. Ali, sva ova rješenja morala su još od septembra da prođu zakonsku proceduru, jer je to riješeno zakonima o osnovnoj i srednjoj školi. Postoji još nešto što ima snagu zakonskog akta, a to je školski kalendar. Sve to je do sada već moralo biti napravljeno. Sad na kraju, kad nije to napravljeno, imamo situaciju da pravila postoje kao da je regularna školska godina, a imamo sasvim drugačiju situaciju na terenu. U svakom slučaju biće teško da se prilagode i djeca i nastavnici novonastaloj situaciji”, kazao je Dnevnim novinama Savović.

Na najave iz resora na čijem je čelu Vesna Bratić juče su regovali i đaci, nastavnici, ali i roditelji.

Maturanti nikšićke Gimnazije “Stojan Cerović” smatraju da je molba za ukidanje maturskog i stručnog ispita opravdana, jer provjere znanja nije moguće izvesti u trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

“Nastava se već godinu i po izvodi u nepovoljnim uslovima po đake. U obzir se mora uzeti činjenica da ne možemo svi da usvojimo znanje preko online modela nastave, jer je taj model nov i nama još nepoznat. Činjenica je da je mnogo učenika bilo zaraženo, i da će ih tek biti u toku potencijalnog održavanja eksterne provjere znanja. Ne želimo da navodimo opasnosti po naše zdravlje, a takođe i ocjenjivača, profesora, kao i ostalih zaposlenih u Ispitnom centru i obrazovnim institucijama”, ističu maturanti nikšićke Gimnazije.

Najava da će gradivo biti redukovano njima, kako kažu, ne olakšava situaciju.

“U suštini, nije riječ o kvantitetu, već o kvalitetu znanja. Ono što nas je veoma povrijedilo jeste neprikladna izjava gospodina iz Zavoda za školstvo koji je gostujući u Jutarnjem programu naveo da bi na neki način bilo dobro sprovesti eksternu maturu da bi vidjeli kako i koliko smo učili u periodu od početka pandemije COVID-19”, rekli su maturanti i dodali da se zbog te izjave osjećaju kao dio eksperimenta.

Oni su od Ministarstva još jednom zatražili ukidanje maturskih ispita, navodeći da tu odluku treba razmotriti iz više razloga, pišu Dnevne novine.

“Učenik koji je u samoizolaciji nije u mogućnosti da polaže ispit u prvom roku. Mogućnost polaganja u drugim ispitnim rokovima, ne daje jednaku šansu svim učenicima. Takođe, upisni rok na fakultetima ne može biti ispoštovan od strane učenika koji su u doba održavanja maturskog ispita bili u samoizolaciji”, ističu maturanti.

Profesori, pedagozi, psiholozi i cjelokupna javnost ne smije zažmuriti na ove činjenice, kao što ni oni, kako su rekli, ne smiju zažmuriti na trud njihovih profesora.

“Moramo imati visok stepen empatije u ovom vremenu u kom se nalazimo i živimo. Nadamo se da će resorni ministar, prije svega kao savjestan čovjek, zatim psiholog i profesor imati razumijevanja za ukidanje eksterne provjere znanja”, zaključili su maturanti Gimnazije “Stojan Cerović”.

Odluka resornog ministarstva naišla je na oštre kritike i roditelja koji su svoje stavove podijelili u okviru FB grupe roditelji.me.

“Strašno … pored ovolikog pritiska i neuslovnog učenja, još treba dodatno djecu stresirati. Kako nadoknaditi propuštena vježbanja … privatnim časovima koja ne mogu svi da plate …. evo ne znam da li je neko o tome razmišljao …”, A, što da se testiraju? Da provjere stečeno neznanje? Ova godina je izgubljena! Realno mogli su samo površno nešto da nauče, a i ocjene su im nerealne… Ništa nije bolje ni sa prošlom godinom. Kakva je svrha takvog testiranja? Da se obavi forme radi”, “Testiranje u ovim uslovima pripreme je surovo. Ocjenjivanje tih testova poseban izazov; Svima dati petice!”, “Užasna odluka Ministarstva i Zavoda za školstvooo. Pokazali nebrigu za djecu nastavnike i roditelje. Ogroman stres u ovim za sve društvo u neizvjesnim danima! Nemamo za privatne časove, borimo se da nam djeca nijesu gladna!”, samo su neki od komentara roditelja.

Nastavnici iz srednjih stručnih škola širom Crne Gore, njih više od 100, zatražili su juče od Ministarstva prosvjete da izmijeni uslove za upis u te obrazovne ustanove.

Smatraju da zbog prevelikog broja bodova koji se očekuje od budućih srednjoškolaca i kasnih preciznih informacija o tome, koje dobijaju tek u maju, sve veći je broj djece koja se, iako žele, ne mogu upisati na četvorogodišnje smjerove.

Mnogi od njih, nakon trogodišnje srednje škole, ipak nastavljaju školovanje, ali vanrednim polaganjem četvrtog razreda, što je veliki izdatak za njihove porodice.

Zakonom o stručnom obrazovanju iz 2017. godine, objašnjavaju, kao kriterijum za upis u članu 20, stav 3 postavljen je dodatni uslov, koji se odnosi na minimalni broj bodova za upis u četvorogodišnju stručnu školu.

Nastavnici smatraju da nema potrebe za postavljanje dodatnih kriterijuma za eliminaciju kandidata.

“Broj mjesta je već ograničen konkursom i dovoljno je da se na osnovu rang liste radi odabir kandidata za upis. Inače, takva praksa koliko smo mi upoznati ne postoji trenutno ni u okviru visokoškolskog obrazovanja”, kazao je u podgoričkoj Srednjoj stručnoj školi “Ivan Uskoković” Buto Abdović.

Podaci sa upisa u srednje stručne škole prethodnih godina, otkada je uveden i novi kriterijum, potvrđuju da je, kako ističu, znatno smanjen broj djece na programima IV stepen.

Nastavnici stručnih predmeta još nijesu dobili odgovor Ministarstva od kojeg su tražili da kroz izmjene i dopune Zakona o stručnom obrazovanju ukloni kriterijum minimalnog broja bodova potrebnih za upis u stručnu školu.

Kao alternativno rješenje, nadležnima su predložili da se, do izmjene i dopune Zakona, formira radna grupa predstavnika stručnih aktiva i Ministarstva, koja bi na osnovu relevantnih podataka korigovala minimalni broj bodova za upis u prvi razred četvorogodišnje stručne škole.

Ta radna grupa bi, kaže Abdović, bila zadužena i za definisanje minimalnog broja bodova za upis za svaki obrazovni program, kao i drugih predmeta od značaja za upis.