ŠEGRT SE SAGLASIO: 20 ljekara dobilo saglasnost za rad na privatnim klinikama

U Sindikatu doktora medicine, međutim tvrde suprotno. Kako kažu, od ljekara su obaviješteni da ministar dr Budimir Šegrt nije odobrio nijedan zahtjev.

Imamo informaciju da nikome nije data saglasnost za obavljanje dopunskog rada u privatnim zdravstvenim ustanovama. Javljaju nam se kolege sa pritužbom da su im zahtjevi odbijeni bez ikakvog obrazloženjakazalaje za naš list predsjednica ovog Sindikata dr Milena Popović Samardžić.

Podatak da do sada nije data nijedna saglasnost za rad u privatnom sektoru saopšten je i na konferenciji za novinare Centra za monitoring prošlog petka na kojoj je predstavljena studija o procjeni rizika korupcije u našem zdravstvenim sistemu.

Direkotica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI-a Ana Selić ocijenila je to pozitivnim.

Sa druge strane u Ministarstvu zdravlja ističu da im je za pola godine podnijeto 49 zahtjeva zdravstvenih radnika za davanje saglasnosti za obavljanje dopunskog rada, od kojih je 20 usvojeno, dok je 29 odbijeno.

Iz ovog resora nijesu odgovorili na pitanje koji su razlozi odbijanja zahtjeva, kao ni da li ih je bilo za rad u Kliničkom centru ili nekoj drugoj javnoj zdravstvenoj ustanovi. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je da ljekari u Crnoj Gori mogu da rade kod dva poslodavca, ali po jasnim kriterijumima, dok saglasnost za dopunski rad daje Ministarstvo zdravlja.

Zdravstveni radnici, kako objašnjavaju moraju da ispune propisane kriterijume, a to su, između ostalog, da ne postoji potreba za dodatnim radnim angažmanom u matičnoj kući, u kojoj je ljekar zasnovao radni odnos, niti u nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi u okviru sistema.

“Tek nakon toga ljekar stiče pravo za rad u zdravstvenim ustanovama van sistema”, naveli su iz Ministarstva.

Obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika, kako kažu, bliže je uređeno Pravilnikom kojim je utvrđeno da zdravstveni radnik, saglasno Zakonu, može da dobije saglasnost za obavljanje dopunskog rada, pod uslovom da poštuje radno vrijeme (smjenski rad, dežurstvo, pripravnost), da pruža kvalitetne zdravstvene usluge u okviru radnog mjesta utvrđenog aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.

“Komisija za kontrolu kvaliteta ne smije da ima primjedbi na rad nekog doktora, zatim je potrebna i potvrda da nije disciplinski kažnjavan i da u periodu od godinu dana prije podnošenja zahtjeva za davanje saglasnosti nije odsustvovao sa posla duže od tri mjeseca”, naveli su iz Ministarstva.

Odredba Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojom je bilo predviđeno da ljekari neće moći dopunski da rade kod privatnika izazvala je veliku polemiku u javnosti, pa je nakon šest mjeseci postignut kompromis i Skupština je usvojila da doktori mogu raditi kako u javnim zdravstvenim ustanovama tako i kod privatnika, ali uz neophodnu saglasnot Ministartsva zdravlja.