SINDIKAT DOKTORA MEDICINE: Direktori davali veći dodatak na platu baštovanima nego medicinskim sestrama

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za „Dan“ da su pojedini direktori zdravstvenih ustanova zloupotrebljavali sredstva namijenjena za povećanje plata medicinskim radnicima u toku epidemije, pa se dešavalo da medicinske sestre, doktori i specijalizanti dobiju uvećanje na platu od pet ili deset odsto, a nemedicinsko osoblje – baštovani, vozači i drugi – po 15 odsto.

Popović Samardžić ističe da, za razliku od zemalja regiona, Vlada godinama ne prepoznaje značaj ljekara i medicinskih radnika, koji su prethodnih mjeseci pokazali da su dorasli izazovu, pošto su im plate uvećali samo tokom dva mjeseca.

– Nijesu svim kolegama plate povećane za 15 odsto, već je Vlada dala odriješene ruke direktorima ustanova da sami odlučuju kome će i za koliko procenata biti uvećana plata. Tako su plate jednom dijelu zaposlenih povećane samo po pet odsto, jer se radilo o medicinskim radnicima i ljekarima koji su bili pripravni za rad, dok specijalizantima, iako su bili angažovani, uopšte nijesu uvećane zarade tokom dva mjeseca. Prema našim informacijama, dešavalo se, u Brezoviku i još nekim zdravstvenim ustanovama, da je tehnička služba, baštovani i drugi nemedicinski radnici, dobijala uvećanje od 15 odsto, a medicinske sestre 10 procenata. Direktori su utvrdili određene kriterijume i na osnovu toga određivali uvećanje plate. Bilo je različitih procjena, jer su direktori smatrali da treba racionalno koristiti kadar i spriječiti da dođe do infekcije među medicinskim radnicima. Neki medicinski radnici su non-stop bili na poslu, kao infektolozi, internisti, anesteziolozi, epidemiolozi i drugi, dok su drugi bili pripravni od kuće. To je nekim direktorima bio glavni kriterijum, koliko je ko učestvovao u procesu rada. Ipak, imali smo menadžere zdravstvenih ustanova koji su to pravo zloupotrijebili – kazala je Popović Samardžić.

Ona tvrdi da je određeni broj direktora bio pristrasan i nije odlučivao o uvećanju zarada na osnovu opterećenosti zaposlenih.
– Imamo situaciju da se očekuje drugi talas epidemije, a država ne uviđa značaj medicinskih radnika, iako možemo naslutiti i po prvi put opravdati stav premijera da trenutno nema novca za dalje povećanje plata ljekarima zbog trenutka u kojem se nalazimo i poštovanja prema građanima koji će biti pred izazovom da ostvare egzistenciju. Ipak, u zdravstvenom sistemu dolazi na naplatu sve ono zanemarivanje i nepoštovanje medicinskih radnika i ljekara, koji će, bojim se, imati priliku da odu makar u zemlje regiona, gdje se znatno više cijeni ovaj poziv. Neke države su iskoristile ovu situaciju da prepoznaju važnost ove struke, ali mi to nijesmo uradili. Imamo brojene državne organe i upravne odbore gdje sjede ljudi čije rezultate ne vidimo, a čija se primanja povećaju – istakla je Popović Samardžić.
Direktorica Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik Gordana Reljić nije odgovarala na naše telefonske pozive.
Politika i zdravstvo ne idu zajedno
Popović Samardžić ističe da institucije koje su partijski obojene i pristrasne treško mogu da prepoznaju značaj svih ljekara podjednako.
– Sve će nas to skupo koštati. Mi plaćamo ceh u poslednje dvije-tri decenije. Ovo je trenutak velikih izazova. Ova epidemija je pokazala koliko je koja država jaka, ali mi iz toga ništa ne učimo, jer imamo prezasićene administrativne službe, ali ne možemo bez medicinskih radnika. Zdravstveni radnici su bili na visini zadatka, a političari nijesu. Pitam Vladu šta očekuju kada se medicinskim radnicima ponude bolji uslovi u drugim mjestima. Kvalitetna zdravstvena zaštita, školstvo i sudstvo su temelj i o tome moramo voditi računa. Imamo brojne slučajeve čelnika državnih kompanija koji mjesečno primaju po 10.000 eura, kao što je slučaj u „Plantažama“. Na drugoj strani, ljekaru koji zarađuje 650 eura nemoguće je uvećati platu na 900 eura – rekla je Popović Samardžić.

Dan