Skupština za godinu potrošila sedam miliona eura!

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na jučerašnjoj sjednici vratio je izvještaj na doradu i zatražio odgovore na mnoge nelogičnosti koje su navedene u njemu.

Zakonom o budžetu Crne Gore za 2015. godinu planirana sredstva za Skupštinu iznose 7.060.889 eura i skoro čitava su utrošena. Iako na prvi pogled nema velikih nelogičnosti jer planirani iznos nije prekoračen, tabelarni pregled utrošenih sredstava je sasvim drugačiji.

Najveću zamjerku članovi Odbora za ekonomiju imali su zbog netransparentnosti izvještaja. Pokušavajući da izbjegnu dodatna objašnjenja i detalje o transferu novca, predstavnici Skupštine su navodili stavke poput “ostale naknade” u kojima su najčešće ogromna novčana prekoračenja. Primjera radi, za “ostala lična primanja” planirano je 31.000 eura, dok je u izvještaju navedeno da je potrošeno čak 151.715 eura, što je prekoračenje od skoro 500 odsto. I pored ogromnog prekoračenja, nema detalj nih podataka za šta, po kojem osnovu i kome je isplaćen ovaj novac.

U dijelu izdataka po osnovu isplate ugovora o djelu, Krivokapićev resor je napravio prekoračenje od 389 odsto. Budžetom je planirano da se po pomenutom osnovu isplati 60.000 eura, a utrošeno je 233.397 eura.

Velikog rasipanja bilo je i prilikom službenih putovanja, gdje je plan premašen za čak 150.000 eura. Rashodi za reprezentacije, materijal i usluge takođe su znatno veći od pr vobitno projektovanih.

Kada je zakup opreme u pitanju, Krivokapić je napravio prekoračanje od 6.500 eura, kao i kod kapitalnih izdataka.

Za 12 mjeseci skupštinskim poslanicima je isplaćena naknada od 403.317 eura. Kao i u prethodnim slučajevima, u izvještaju nema detalja kome i po kojem je osnovu isplaćen taj iznos. Za dnevnice Skupština je prošle godine isplatila preko 300.000 eura, a troškovi za mobilne telefone su 63.782 eura.

Zanimljivo, za nadoknade povodom 8. marta, zatim novčane pomoći zaposlenima, nadoknade za rad u radnim grupama, te za godišnju nagradu za najboljeg službenika isplaćeno je 150.326 eura.

Na pitanje članova Odbora da li su sredstva koja nijesu potrošena sa pojedinih stavki prebačena negdje drugo, generalni sekretar Siniša Stanković je potvrdno odgovorio, objašnjavajući da je dio novca proslijeđen na račun Vlade Crne Gore radi rješavanja stambenog pitanja, što je paradoks i nezapamćen slučaj u našoj državi. Neki mediji su već objavili da se radi o rješavanju stambenog pitanja potpredsjednika SDP Rifata Rastodera.

Članove Odbora je zanimalo i ko u Skupštini ima pristup biznis platnim karticama, na šta je Stanković odgovorio da pored njega, skupštinsku platnu karticu ima i Krivokapić, te da što se njegove platne kartice tiče, nije utrošen nijedan cent. Za predsjednika nije znao. Nakon toga, Odbor je zahtijevao da se uz dorađeni izvještaj dostavi i listing plaćanja sa platnih kartica.

Prema riječima poslanika Pozitivne Crne Gore Gorana Tuponje, izvještaj je opravdano vraćen na doradu.

“Uvijek smo se zalagali za transparentnost, pa ćemo i sada. Mnogi detalji nedostaju, gdje je novac utrošen i zašto. Tražimo dodatna objašnjenje paušalnih naslova iza kojih se može dosta toga kriti”, istakao je Tuponja.

Pitanja na koja Odbor za ekonomiju čeka odgovor

Odbor neće prihvatiti izvještaj sve dok u njemu ne bude precizno naznačeno, po stavkama, zašto su pare utrošene. Traži se, između ostalog, da se objasni kojim medijima i zašto je uplaćeno 40.000 eura i da li se taj trošak odnosi na Krivokapićevu konferenciju u Budvi, koliko je novca i zašto uplaćeno nevladinim organizacijama, koliko je ljudi zaposleno u skupštinskoj administraciji, kojim pojedincima i za koje projekte su išle pare iz budžeta Skupštine, ko ima skupštinsku biznis karticu i koliko je novca potrošeno…

Poslanik DPS Zoran Jelić tražio je da se izvede računica za svakog poslanika ponaosob koliko košta državu i da se ti podaci dostave uz inovirani izvještaj o troškovima parlamenta. Jelić je objasnio da ove podatke traži kako bi se javnosti pružila potpuna informacija o troškovima koje prave poslanici.

CGO je, podsjetimo, nedavno objavio rezultate istraživanja prema kojima poslanik košta građane 64.000 eura godišnje. Jelić smatra da je na taj prosjek uticalo nekoliko poslaničkih primanja, te da većina poslanika, među kojim je i on, ne prelazi 20.000, a kamoli 64.000 godišnje.

Ko “budži” prosjek, pokazaće dorađeni izvještaj.