SPAJIĆ: Podržaćemo rezoluciju o Srebrenici, ali i druge rezolucije o osudi zločina i genocida

Premijer Milojko Spajić odgovara danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu.

Poslanika Adrijana Vuksanovića (DUA i HGI) interesovalo je da li Vlada razmišlja u pravcu da izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.

Spajić je na to odgovorio da je snižena stopa PDV-a od 7 odsto na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u poreskom sistemu Crne Gore prvi put uvedena sredinom 2016. godine i to za hotele sa najmanje četiri zvjezdice u Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Središnjem i Primorskom regionu.

“Pored navedenog, od 2015. godine u primjeni je nulta stopa PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica. Primjenom ove stimulativne mjere investitorima je značajno olakšava gradnja i opremanje navedenih objekata, što je imalo za cilj povećanja investicija i izgradnju hotelskih objekata visoke kategorije u cilju unapređenja turističke ponude Crne Gore”, naveo je on u izlaganju.

Iz prethodno navedenog, kako je kazao, može se zaključiti da su primjenom snižene stope PDV-a, hoteli ove kategorizacije, duži vremenski period, bili u povlašćenom položaju u odnosu na hotele niže kategorije ali i ugostiteljske objekte.

“Takođe, primjena snižene stope na navedene usluge nije se reflektovala na cijene ovih usluga u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima, odnosno, nije došlo do njihovog snižavanja, iako je u ovom periodu primjenjivana i snižena stopa na osnovne životne namirnice, što je omogućavalo da na bazi razlike ulaznog i izlaznog PDV-a sektor ugostiteljstva ostvari dodatnu dobit”, rekao je Spajić.

On je, između ostalog, kazao da je saglasan da trenutno zakonsko rešenje na adekvatan način ne tretira ovo pitanje.

“Svjesni potrebe unapređenja zakonodavnog okvira u ovoj oblasti, Ministarstvo finansija u sklopu pripreme Fiskalne strategije, razmatra modele koji bi bili najadekvatniji a koji bi ujedno na jedinstven način tretirali ovo pitanje, bez dovođenja u diskriminatoran odnosno povlašćen položaj bilo koga u ugostiteljskoj djelatnosti. Prilikom predlaganja izmjena poreske politike u ovoj oblasti vodićemo se direktivama EU sa kojima kao zemlja kandidat za članstvo moramo biti usklađeni ali i uvažavajući značaj koji turizam i ugostiteljstvo imaju za Crnu Goru kao turističku destinaciju”, naveo je on.

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je premijera Spajića da li je završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukcije regionalnog puta Ostros – Vladimir i ako jeste kad možemo očekivati početak radova.

Spajić je kazao da se sa ovim problemima susrijećemo gotovo u svim djelovima Crne Gore, zbog čega je jedan od prioriteta 44. Vlade izgradnja saobraćajne infrastukture, u prvom redu autoputa i brzih cesti – ali i poboljšanja mreže regionalnih puteva u cilju unaprjeđenja kvaliteta života građana i dinamiziranja ekonomskog rasta.

“Kada je u pitanju put Vladimir – Ostros u potpunosti razumijem koliko neadekvatna saobraćajna komunikacija opterećuje stanovništvo koje gravitira u ovom području. Prema informacijama kojima raspolažem, projektna dokumentacija za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir je u toku, tačnije cca 80% tehničke dokumentacije obrađeno i završeno”, kazao je Spajić.

Kako je naveo, glavnim projektom je predviđena rekonstrukcija puta u dužini od cca 17km, poboljšanjem horizontalnih i vertikalnih elemenata puta, te proširenje istog sa trenutnih cca 5m na ukupnu širinu 6m, odnosno dvije saobraćajne trake po 3m, kao i sanacija klizišta i postojećeg mosta.

“Nakon završetka projektne dokumentacije i pozitivne revizije iste, steći će se uslovi da Uprava za saobraćaj planira obezbjeđivanje finansijskih sredstava i da ovaj projekat planira Planom javnih nabavki za narednu godinu, odnosno raspiše otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na predmetnoj saobraćajnici”, zaključio je Spajić.

Prosječna plata u Crnoj Gori biće 1.000 eura do kraja ove godine

Na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od ključnih obećanja a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto, Spajić je kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori do kraja godine biti 1.000 eura.

“Kao što smo rekli, kao što smo obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate, biće veća zarada i za vas i nikakav problem neće biti”, odgovorio je Spajić Mugoši.

On je naveo da nije bilo davno kada su u Parlamentu predstavljali set ekonomskih reformi „Evropa sad 1“ i bili okarakterisani kao neko ko gura ovu zemlju u bankrot. Sve te kvalifikacije, kako je kazao, realnost je demantovala kroz veću minimalnu i prosječnu zaradu, manje troškove za privredu, veće prihode budžeta i ekonomski rast.

“Ekonomski rast kojim su se hvalili upravo oni koji su istu tu Vladu srušili. Odmah zatim, obećali smo povećanje minimalnih penzija, kao mjeru zaštite standarda naših penzionera. I tada su mnogi rekli da ćemo tu mjeru finansirati iz, podsjetiću: povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Elektroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Govorili su da smo precijenili budžetske prihode za ovu godinu. I šta se desilo? Niti smo povećali PDV, Elektroprivreda nije prodata, zadužili smo se isključivo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, a prihodi su za period januar-april ostvareni značajno iznad plana”, dodao je on.

Poručio je da posvećeno rade na pripremi nove Fiskalne strategije koja će, kaže, obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Fiskalna strategija, ističe, biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje.

“I upravo je to mjera strateškog djeovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima. Sve mjere koje predložimo, biće pažljivo razmatrane u sklopu socijalnog dijaloga, uz puno uvažavanje privrede, sindikata i uz odgovoran odnos prema javnim finansijama”, odgovorio je premijer.

Poslanik SNP-a Bogdan Božović upitao je premijera Spajića da li možemo očekivati da će sredstva opredjeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi 3% od ukupnog budžeta.

Spajić je kazao da Crna Gora ima velike potencijale za rast poljoprivredne proizvodnje, a kada tome dodamo i multiplikativni učinak poljoprivrede na ostale privredne grane, jasno je, tvrdi, da je razvoj ovog sektora nemjerljivo važan za ukupan napredak Crne Gore.

“Sa 6% učešća u BDP-u tokom 2023, poljoprivreda je već značajna grana za Crnu Goru, a posebno je važan izvor prihoda za stanovništvo sjevernog regiona zemlje. Razvojem poljoprivrede povećava se vrijednost ukupnog obima privredne proizvodnje jedne zemlje, smanjuju se davanja na uvoz i tržište postaje otpornije na spoljne uticaje. Svakako, svjesni značaja poljoprivrede možemo kroz godišnja budžetska izdvajanja, prikazati privrženost unapređenju ove grane. U poređenju sa 2020. godinom kada je izdvajanje za poljoprivredu iz nacionalnog budžeta iznosilo 24,4 miliona eura, u ovoj godini je opredijeljeno 51,4 milion eura, sto je povećanje od 211%”, naveo je on.

Ulaganja u sektor poljoprivrede, kako navodi, vrše se iz nacionalnih i evropskih sredstva.

“Vlada Crne Gore je preko resornog ministarstva za 2024. godinu definisala program mjera namijenjenih za poljoprivredu, ali i ruralni razvoj u iznosu od 75 miliona eura, a sve u skladu sa Strategijom razvoja za period 2023-2027. Pored nacionalnih sredstva, veliki segment ulaganja predstavlja IPARD III program, posredstvom kog je crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju 63 miliona eura podrške EU, 19 miliona eura podrške Vlade Crne Gore, što je ukupno 82 miliona eura bespovratne podrške namijenjene razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori”, odgovorio je Spajić.

Podsjetio je da se ulaganja u sektor poljoprivrede vrše iz nacionalnih i evropskih sredstva.

Kako je kazao, veliki segment ulaganja predstavlja IPARD III program, posredstvom kog je crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju 63 miliona eura podrške EU, 19 miliona eura podrške Vlade Crne Gore, što je ukupno 82 miliona eura bespovratne podrške namijenjene razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori.

Premijer Spajić je rekao da su u PES-u oduvijek bili prozapadno orjentisani. Kazao je to u odgovoru na opaske iz DPS-a “da sada pratite našu politiku”.

“Ne, DPS je do 2014. godine vodio prorusku politiku. Nijesmo mi od vas nastavili politku, nego ste vi od nas preuzeli evropsku politiku”, rekao je Spajić.

On je rekao da će Vlada podržati Rezoluciju o Srebrenici, ali i druge rezolucije o osudi o zločina i genocida. Kazao je da Vlada ima evropsku politiku, ali da joj je stalo do najboljih odnosa sa državama regiona, uključujući Srbiju.

“Treba da znate da 40 odsto turista koji dolaze jesu etnički Srbi, i da nama je u interesu da imamo dobre odnose sa Srbijom”, rekao je Spajić.

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Ibrahimović je naveo da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

“Ni opozicija ni pozicija nemaju pravo da se kolebaju kada je u pitanju evropski put Crne Gore”, rekao je Ibrahimović, ističući da vjeruje u premijera da će se državnički izboriti sa svim izazovima.

Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.

“U rezoluciji se nigdje ne pominje da je jedan narod genocidan”, rekao je Ibrahimović.

Zbog arbitraže moguća šteta od 100 miliona

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum “Northstar” i “Equest Capital Limited Jersey”, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.

On će pitati Spajića kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.

“Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države”, upitao je Đurović.

On je rekao da se od 2017. godine hoteli od pet zvjezdica oslobađaju obaveze plaćanja komunalija.

Naglasio je da je ovdje počinjena ogromna šteta po javni interes.

“Nama slijedi arbitraža koja će, uz izmaklu dobit, državu koštati 100 miliona”, rekao je Đurović.

Spajić je rekao da je Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore, 22. februara 2024. godine, dostavljen je zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar d.o.o. i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA.

“Zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić. Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar” d.o.o., u ime Konzorcijuma “Northstar” d.o.o. i “Eques Capital Limited”, aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju. Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju o raskidu pomenutog ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu”, kazao je premijer.

S tim u vezi, navodi Spajić, vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora.

“Imajući u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je bilo pokretanje postupka arbitraže od strane zakupca. U odnosu na Vaše prvo pitanje, ukazujemo da u ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke. Tužilac je u obrazloženju naveo, između ostalog, sljedeće razloge: da nije ispoštovana obaveza tuženog odnosno države da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi izgradi i poveže javnu infrastrukturu, da nije ispoštovana obaveza tuženog da usvoji prostorno plansku dokumentaciju za predmetni lokalitet a koja obaveza je bila oročena na 6 mjeseci od usvajanja u Skupštini Crne Gore, da je tužilac ispunio svoju obavezu u pogledu izmirenja obaveze plaćanja zakupnine za period od deset godina unaprijed, dok je bio spriječen da realizuje aktivnosti po projektu, u smislu podnošenja zahtjeva za izgradnju i započinjanje građevinskih aktivnosti, obzirom da tuženi i opština bili dužni da pokrenu izgradnju i povezivanje infrastukture na lokaciju”, kaže premijer.

Navodi i da je tužilac u septembru 2018. godine zatražio izdavanje urbanističko tehničkih uslova, a u odnosu na koji zahtjev je konstatovano da je prije aktivnosti po pitanju izrade tehničke dokumentacije potrebno dobiti saglasnost na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju; te da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 17. aprila 2019. godine, imenovala tim kojm je dat rok od 90 dana da završi predlog analize HIA studije.

“U odnosu na šta je predlog pripremljen godinu dana kasnije, u maju 2020. godine, a koji je kasnije proslijeđen dalje na prosljeđivanje nadležnim tijelima. Takođe mišljenje UNESCO-a nije obezbijeđeno, pa konačno odobrenje na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju nije dato, a tokom 2021. i 2022. godine, tužilac je redovno obavještavao tuženog da kašnjenja u započinjanju izgradnje infrastrukture, predstavljaju kršenje odredbi Ugovora. Tužilac je 22. juna 2022. godine, izdao obavještenje o raskidu, zbog višebrojnih i kontinuiranih povreda garantovanih prava. A 22. novembra 2022. godine odražan je prvi sastanak na zahtjev tužioca, ali ni nakog toga nije bilo pomaka u rješavanju nastale problematike”, kazao je Spajić.

Tužilac je pokrenuo postupak arbitraže, s obzirom na to da cijeni da ima pravo na povraćaj ulaganja, naknadu štete i gubitaka, dodaje.

“Važno je istaći da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu. U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom sluačju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obje ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje određivanje u ovom postupku. Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka. Ono što je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. (13 godina) nije izgrađena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati. Svakako ukoliko u postupku, koji je pred nama, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima mi ćemo kao odgovorni ljudi obavijestiti nadležne istražne organe”, rekao je Spajić.