SPAJIĆ: Svi zaposleni u CG će imati VEĆE PLATE već u prvom kvartalu naredne godine

Svi zaposleni u Crnoj Gori imati će 17,5 odsto veću platu, već u prvom kvartalu naredne godine, poručio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić pojašnjavajući “Maršalov plan”koji je promovisan prije par dana.
Maršalov plan – Evropa sada“ predviđa da će od 1. januara 2022. godine mnimalna plata biti 450 eura, a prosječna 700, da će biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, biće uveden neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura.
Spajić i ministar ekonomije Jakov Milatović, gostujući u emisiji Okvir na Javnom servisu kazali su da je to najbolje moguće rješenje za budući razvoj države.
Milatović je kazao da “ništa što je dobro nije lako” pa vjerovatno neće biti ni implementacija Maršalovog plana.
“Svaki put dobri potezi i hrabri potezi prave puno buke. Sjećate se da su u Skupštini bukvalno svi rekli da je budžet nerealan, a budžet smo i premašili”, kazao je Spajić.
“Ove mjere su usmjerene prvenstveno ka našoj mladosti, da im kažemo ostanite ovdje, ovo je samo prvi korak na napretku”, poručio je Spajić.
Spajić je poručio da očekuje da Maršalov plan u parlamentu podrže vlast i opozicija.

Milatović je kazao da će taj model rezultirati povećanjem ekonomske aktivnosti.
“Ove mjere stimulišu ekonomski razvoj i rad i usmjerene su na budućnost i na to da ljudi u ovoj zemlji ostanu”, naveo je Milatović i dodao da je cilj da se stimulišu mladi ljudi da ostanu Crnoj Gori.
“U prethodnih 10 godina minimalna zarada je povećana samo sa 190 na 222 eura. Opterećenje rada nikada nije smanjeno. Ova država je jako loše ekonomski vođena”, kazao je Milatović i dodao da “Maršalov plan” predstavlja promjenu koncepta ekonomije.
Milatović navodi da crnogorski građani žive na polovini prosjeka životnog standarda u EU.
Pojasnio je plastično da će povećanjem minimalne plate na 450 eura doći do “uparivanja” sa minimalnom potrošačkom korpom.
On kaže da su zatekli stanje u ekonomiju koje je bilo jako loše, sa padom ekonomije u 2020. od 15 odsto.
“Jedna loša situacija je zahtijevala hrabre poteze”, poručio je Milatović.
N.R.



