TUŽILAŠTVO TRAŽI 28 GODINA ZATVORA: Izricanje presude Vojislavu Šešelju u Hagu

Haški tribunal danas će, četiri godine od završetka suđenja, izreći prvostepenu presudu lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju povodom optužbi da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba.

Tužilaštvo je u svojoj završnoj riječi ranije predložilo sudu da Šešelja osudi na kaznu zatvora od 28 godina, dok je Šešelj tražio oslobađajuću presudu.

Lider radikala je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se predao i dobrovoljno otišao uHag, do novembra 2014. godine kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja.

Foto: Wikipedia/ICTY staff

U međuvremenu Haški tribunal je od Srbije zatražio da uhapsi i izruči Šešelja, ali po tom zahtevu nije postupljeno, pa Šešelj neće prisustvovati izricanju presude, koja će biti prvostepena i na nju će i lider radikala i haško tužilaštvo imati pravo da ulože žalbu.

Tužilaštvo haškog tribunala tvrdi je da je Šešelj govorom i propagandom mržnje 1991 – 1992. počinio progon Hrvata iz Vukovara i sremskog sela Hrtkovci.

Kada su u pitanju zločini u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom Šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva, prema stavu tužilaštva Šešelj ih je “podstakao, pomogao i podržao” time što je dobrovoljce SRS, kao fizičke počinioce, regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta.

U tri tačke, optužnica Šešelja tereti za zločine protiv čovječnosti – progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premiještanje.

U šest tačaka, lider radikala optužen je za kršenje zakona i običaja rata – ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Tužilaštvo smatra da su zločini “šešeljevaca” nad Hrvatima i Muslimanima bili izvršeni u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim djelovima teritorija Hrvatske i BiH, odnosno “velike Srbije”.

Foto: Profimedia/Alamy

U zločinački poduhvat bili su, prema optužnici, uključeni i tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, generali JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, pripadnici Državne bezbjednosti u Srbiji Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki.

U njemu su, prema optužnici, učestvovali i lideri Srba u Hrvatskoj i BiH Milan Babić, Milan Martić i Radovan Karadžić, zatim vođa paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan i drugi.

Tužilaštvo, naime, smatra da je Šešelj uticao na sve aspekte djelovanja dobrovoljaca, čak i ako nije imao operativnu komandu.

On je, kako tvrde, te jedinice raspoređivao, odlučivao kada će i gdje ići i imenovao njihove zapovjednike, koji su mu podnosili izvrštaje o svom djelovanju.

Suđenje Šešelju, tačnije televizijski prenosi tih suđenja, u početku su izazivali primjetnu pažnju javnosti u Srbiji i regionu, da je ona vremenom jenjavala, ali je svakako neuobičajeno bilo kako je Šešelj uopšte uspio da ubijedi tribunal da se od najtežih optužbi brani sam.

S druge strane, njegov je slučaj neuobičajen i s obzirom na vrijeme koje je proveo u pritvoru, gdje mu ni nakon 13 godina suđenja, i zatim puštanja na privremenu slobodu, nije bila donijeta ni prvostepena presuda, koja će biti izrečena tek danas.

(Telegraf.rs)