U Crnoj Gori raste broj dijabetičara

Od kada su doktori konstatovali da Ferima Pepeljak ima dijebetes, život joj se kaže, promijenio iz korijena. Naročito od onog momenta kada je morala da pređe na insulin. Sada je, kaže , navikla da su igla i špric dio njene svakodnevice.

“Od kako sam počela da primam insulin, ostala sam bez snage, čini mi se. Vidim da je pogana i naopaka bolest šećer, neka se svako čuva od šećera. To mogu svakom da preporučim, slobodno”, kazala je Pepeljak.

Redovne kontrole pacijentima preporučuje i Milan Jovanović, koji se od dijabetesa liječi četiri godine. Njegov nivo šećera u krvi sada je u normali i to, kako kaže, zahvaljujući savjetima ljekara.

“Promijenio sam navike, i ishranu, i način života i sve malo pravo da vam kažem. Manje ugljenih hidrata, a manje i sokova. Skalao sam što bi rekli, i šećer u normali”, kaže Jovanović.

U Crnoj Gori, dijabetes ima svaki osmi građanin stariji od 20 godina, a naša država zauzima drugo mjesto u Evropi po broju oboljelih od dijabetesa u odnosu na broj stanovnika. Zabrinjava i podatak da od dijabetesa obolijeva i sve više djece, a glavni razlog za to je gojaznost.

Zato, tvrde ljekari, zdrava ishrana nema alternativu.

Endokrinolog Sreten Kavarić upozorava da se iz gojaznosti može izroditi niz problema.

“Ulaganje u prevenciju je isplativije nego razvijanje modernih operativnih tehnika dijagnostičkih procedura. Ako je Finska mogla da adekvatnom edukacijom i prevencijom umanji za skoro 60 odsto učestalost i pojavljivanje šećerne bolesti, populacije do 40 godina, zašto ne bismo mogli i mi”, istakao je Kavarić.

Zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost. To je za početak najbitnije usvojiti. Ne treba, kaže doktor Kavarić, zanemariti ni to da u domovima postoji i savjetovalište za prevenciju gojaznosti i dijabetesa.

(Rtcg)