U Tunisu 90 odsto birača bojkotovalo parlamentarne izbore
U Tunisu je održan drugi krug parlamentarnih izbora sa slabim odzivom birača, što je odraz političkih podjela i rastućih teškoća u privredi.
Odziv birača je glavno pitanje u drugom krugu izbora jer je u prvom krugu 17. decembra uzdržano bilo gotovo 90 odsto glasača.
Danas je do sredine popodneva na glasanje došlo svega 7,73 odsto od 7,8 miliona registrovanih birača, saopštila je izborna komisija i izrazila nadu da će ih do večerašnjeg zatvaranja birališta biti više, pošto građani često glasaju uveče.
Izbori za 131 od 161 ukupno poslanika završna su faza reforme koju je prije 18 mjeseci nametnuo predsjednik Kais Sajed kako bi vratio predsjednički sistem vladavine u Tunisu. Takav sistem bio je prije prevrata 2011. i pada predsjednika Bena Alija, smatranog za diktatora.
Sajed je 25. jula 2021. preuzeo puna predsjednička ovlašćenja, suspendovao rad Parlamenta i smijenio Vladu.
Godinu dana kasnije je donijet nov Ustav s novim ovlašćenjima za predsjednika, Sajeda, a s veoma ograničenim ovlašćenjima Parlamenta.
Opozicija, koja je bojkotovala izbore, i nevladine organizacije, ocijenile su posle prvog kruga izbora da je u zemlju došla autoritarna vlast.
Građani se suočavaju sa padom kupovne moći i inflacijom iznad deset odsto, a vlada i nestašica subvencionisanih namirnica kao što su mlijeko, šećer ili ulje.
Kriza koja uništava živote
Demokratsko naslijeđe Arapskog proljeća dovedeno je u sve veću sumnju političkim promjenama koje je napravio predsjednik Said otkako je suspendovao prethodni parlament u julu 2021. i prešao da vlada dekretom, stekavši sve više moći, ukazuje Rojters (Reuters).
Said, bivši profesor prava koji je bio politički nezavisan kada je izabran za predsjednika 2019., napisao je ove godine novi ustav kojim je, ističe Rojters, razvodnio ovlasti parlamenta kako bi bio podređen predsjedništvu uz malo uticaja na vladu.
Propast revolucije
Izbori u Tunisu održani su u pozadini sve veće krize troškova života i zabrinutosti zbog nazadovanja demokratije u toj sjevernoafričkoj zemlji – kolijevci protesta Arapskog proljeća prije jedne decenije, piše Asošiejtid pres (The Associated press).
Odluka o bojkotu vjerovatno će dovesti do toga da sljedeće zakonodavno tijelo bude potčinjeno predsjedniku, kojeg kritičari optužuju da ugrožava demokratski proces.
Ipak, naglašava AP, mnogi drugi vjeruju da ukidanje stranačkih lista stavlja pojedince ispred političkih stranaka i da će poboljšati odgovornost izabranih zvaničnika.
Mnogi također vjeruju da je demokratska revolucija u njihovoj zemlji propala, deceniju nakon što je Tunis bio jedina nacija koja je izašla iz protesta Arapskog proljeća s demokratskom vladom.
