Ustavni sud utvrdio je da Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje zbog zloupotrebe prava

Vrhovni sud je “ograničio i uskratio pravo podnosiocima ustavnih žalbi koje im je zakon garantovao”, kažu iz Ustavnog suda.

Ustavni sud utvrdio je da Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje zbog zloupotrebe prava.

“Imajući u vidu aktuelnost i značaj prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima, a u vezi sa nedavno donijetim odlukama, Ustavni sud je pružio ustavnopravnu zaštitu pravu na suđenje u razumnom roku, u situacijama kada Vrhovni sud odbacuje tužbe za pravično zadovoljenje zbog zloupotrebe prava. Ukidajući predmetne odluke Vrhovnog suda i vraćajući ih na ponovni postupak i odlučivanje, Ustavni sud je između ostalog izrazio stav da je Vrhovni sud uveo nova pravila i način odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje koje kao takvo nije propisano ni Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, niti Zakonom o parničnom postupku”, saopštio je Ustavni sud.

Kažu da se Vrhovni sud i pored eksplicitnih normi Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je leks specijalis za odlučivanje o zaštiti ovog prava, a koje se tiču odbačaja tužbe za pravično zadovoljenje, odlučio za primjenu Zakona o parničnom postupku i to člana 8, kojim je propisano načelo savjesnosti i poštenja, ali ne i odbačaj tužbe zbog zloupotrebe u slučaju postupanja suprotno tom načelu.

“Osnov za odbačaj zbog zloupotrebe prava nije predviđen članom 267 ZPP-a kao osnov za odbacivanje, kao što to ne može biti ni čl. 34 i 35 Konvencije shodno kojim odredama samo ESLJP ima mogućnost da odbaci predstavku zbog zloupotebe (tzv. procesna konvencijska pravila koja se tiču uslova dopuštenosti predstavke)”, kažu iz Ustavnog suda.

Podsjećaju da princip pravne države i član 6 Konvencije zahtijevaju da se sud pozove na određenu pravnu normu, a da pravni osnov odluke ne smije da bude proizvoljan, tj. van konteksta konkretnog predmeta, niti da njeno tumačenje smije da bude van okvira jezičkog tumačenja.

“Postupajući na navedeni način Vrhovni sud Crne Gore je proizvoljnim ekstenzivnim tumačenjem jasnih normi Zakona, koji je lex specialis za zaštitu prava garantovanog članom 32 Ustava, koji se tiču odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje, zapravo ograničio i uskratio pravo podnosiocima ustavnih žalbi koje im je zakon garantovao”, dodaje se u saopštenju.

Ustavni sud ukazuje, kako bi se u budućem periodu spriječila povreda prava na pristup sudu za zaštitu prava na pravično suđenje zajemčenog članom 32 Ustava i članom 6 stav 1 Konvencije, da je neophodno da se u svakom konkretnom predmetu Vrhovni sud “uzdrži od proizvoljnog zaključivanja” koje, prema ocjeni Ustavnog suda, neizbježno smanjuje povjerenje javnosti u sudski sistem i ugrožava načelo pravne sigunosti, koje predstavlja jedno od glavnih obilježja vladavine prava, najviše vrijednosti ustavnog poretka Crne Gore, utvrđene u članu 1 Ustava Crne Gore.

“Konačno, neophodno je da prilikom odlučivanja u ponovnim postupcima Vrhovni sud donese odluke kojom će se poštovati ovo Ustavom zagarantovano pravo, za koje je Ustavni sud našao da je ukinutim odlukama povrijeđeno i time prevenira nastanak tzv. ping-pong efekat koji za posledicu ima produžavanje trajanja postupka, stvaranje utiska pravne nesigurnosti i u krajnjem značajno opterećuje nacionalno pravosuđe”, piše u saopštenju.

Kažu da je pravni pristup Ustavnog suda i obrazloženja navedenih odluka pohvalila Katarina Andrić Manojlović, ranija sudija Ustavnog suda i Vrhovnog suda Srbije, a u svojstvu konstultanta Savjeta Evrope. “Naglasila je da su obrazloženja odluka Ustavnog suda u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i manifestuju princip supsidijarnosti u smislu korektivne i preventivne uloge Ustavnog suda u zaštiti ljudskih prava na nacionalnom nivou”, rekli su iz te institucije.

Podsjećaju da je Ustavni sud za manje od devet mjeseci donio odluke u gotovo 100 odsto predmeta starijih od tri godine i postigao da trenutno u radu ima ustavne žalbe podnijete u posljednje tri godine, čime se “izjednačio sa standardom ustavnih sudova zemalja u okruženju”. Osim toga, smanjeno je i prosječno trajanje ustavnosudskih predmeta na jednu godinu i osam mjeseci, što je, kako ističu, od uspostavljanja djelotvornosti ustavne žalbe prvi put postignuto.

“Na impresivnim rezultatima Ustavnog suda postignutim za kratko vrijeme je čestitao i predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, g-din Marko Bošnjak prilikom posjete našem sudu 24. marta ove godine, naročito kada je u pitanju rješavanje zaostalih predmeta”, kazali su iz Ustavnog suda, poručivši da će ostati posvećeni efikasnom i transparentnom radu.