(UŽIVO) RASPRAVA O TUŽILAČKIM ZAKONIMA Bošnjak: Nećemo klimati glavom svemu što dolazi iz Venecijanske komisije

Predstavnik predlagača izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, o  čemu se danas raspravlja u Skupštini Crne Gore, Slaven Radunović (DF) rekao je da je zakon odluka poslaničkih klubova da pokrenu procese koji su neminovni, a koje je bivša vlast, a sadašnja opozicija zaustavljala.

On, kako je rekao, nije bio jedan od onih koji je smatrao da se bilo ko konsultuje oko izmjena jer ne smatra da van ove sale ima kvalifikovanih ljudi da ocijene stanje u državi i tužilaštvu i da preduzmu potrebne korake kako bi se, kako kaže, točak pravde pokrenuo u pravom smjeru, a ne u rikverc.

“Da je što valjalo, ako je valjao Zakon, a stanje je ovakvo, postavlja se pitanje jeste li vi željeli da bude ovako i jeste li vršili pritisak na tužilaštvo. Ili ste neradnici”, kazao je Radunović.

Podsjetio je da će prema predlogu Zakona, Tužilački savjet (TS) činiti četiri državna tužioca sa stalnom funkcijom koje bira konferencija državnih tužilaca i pet uglednih pravnika koje bira parlament.

Kazao je da će prihvatiti sugestiju Venecijanske komisije (VK)) da jedan član TS bude biran na predlog NVO na posebnom konkursu, kao i da NVO koje predlažu mogu da imaju promet od 10.000 eura godišnje, a ne 20.000 kako je ranije predloženo.

O tužilačkim zakonima će se glasati u srijedu.

Treća izmjena koju su predlagači usaglasili tiče se toga ko može da bude kandidovan ta člana TS, pa je predviđeno da ne može da bude birana osoba koja je obavljala tužilačku funkciju u proteklih 10 godina, a ne kako je ranije predloženo, da bivši tužioce uopšte ne mogu da budu članovi TS.

Dodao je i da je vraćena norma da se pokrenuti postupci izbora rukovodilaca tužilaštava obustavljaju usvajanjem ovog zakona.

“Često se čuje, od međunarodne zajednice, da su zakoni dobri ali da se ne primjenjuju. Pa nijesmo mi Švedska kada je riječ o vladavini prava, nego Kongo”, rekao je Radunović.

Branka Bošnjak (DF) kazala je da nije za to da se “klima glavom” svemu što dolazai od Venecijanske komisije. 

“Svi smo vidjeli da je ovo Tužilaštvo vodilo lične ratove. Kako oni rade, to je zastiđe. Ponašali su se beskrupulozno i bahato, čak i među maloljetnicima. Ne treba mi da ih štitimo. Izvršna vlast je potpuno kontrolisala Tužilaštvo, to je njihova prosužena ruka, i imaju debele veze sa mafijom”, kazala je Bošnjak. 

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je kazao da su nakon dva pokušaja, došli do rješenja u skladu sa evropskim standarda. 

Naveo je da je najvažnijI prekid mandata TS, koji ističe 22. januara 2022.

Ako se, kako kaže, usvoji zakon, kada se procedure završe prije 1. septembra Crna Gora neće dobiti novi TS, što znači da će mandat postojećim članovima biti skraćen četiri i po i da će primiti platu i za taj period, iako je nijesu zaslužili.

“Da je v.d. VDT-a Ivica Stanković  nekoliko godina mlađi on bi mogao da ostane v.d. još nekoliko godina”, kazao je Abazović.

Pozvao je na dijalog za prevazilaženje v.d. stanja čim se zakon “danas ili sjutra” usvoji.

Poslanik i predsjednik Socijalističke narodne partije, Vladimir Joković kazao je da “ni u jednom trenutnku nisu pomislil da odustanu od izglasavanja bolje tužilačke zakone i konačno krenu u borbu protiv organizvoanog kriminala i korupcije.

“Mi ovdje vodimo borbu protiv onih koji nisu uspjeli da se izbore sa kriminaliom i korupcijom. Nijedna afera svih ovih godina nije dovedena do kraja. Sve nas zabrinjava zašto se čekalo toliko i zašto se nije insistiralo na procesuiranju afera. Procesuirani su mali igrači a afere kao Telekom, Limenka, Koverta, nikada nisu dobile sudski epilog”, kazao je Joković. 

Kakvi su rezultati, kazao je Joković, jasno je kada se ima u vidu da su skoro svi kriminalni bosovi na slobodi. 

“I nažalost 53 žrtve u sukobima klanova, u najvećem broju niko nije odgovarao. Šta je te mlade ljude usmjerilo na taj put? Tu odgovornost nosi kompletan sistem, jer da su imali dobro školstvo, da su imali priliku da u ranovpravnom takmičenju dođu do posla, ne bi tim putem pošli. Zakazao je čitav sistem. Mnogi nisu osjetili pravdu sistema pa su uzimali pravdu u svoje ruke”, kazao je Joković.

Glavni problemo je, kako je rekao, nesposobnost za vođenje finansijskih istraga. 

“ovdje je zakazao državni sistem a posebno na oduzimanju kriminalno stečene imovine. Kakvu poruku Šaljemo? Bevite se kriminalom, pa iako budete malo osuđeni, imovina ostaje vaša”, kazao je. 

Ako se ne bude oduzimala imovina, rekao je, problemi će ostati. 

“Većina tužilaca je u bliskim vezama sa ljudima koji su bili na vlasti i oni su bili njihov štit. Namjerno su podizane optužnice koje će padati na sudu. Sjetimo se Šarića i Kalića, oslobođeni su, imovina vraćena, a država će plaćati ceh”, kazao je Joković. 

On je kazao da se moraju procesuirati svi koji se bave kriminalom bez razlike. 

On je kazao da je Singapur, u vrijeme kada se “po svim šavovima raspdala država zbog korupcije i kriminala”  u jednoj noći uhapsio 175 korumpiranih državnih službenika. 

“Vidite gdje je danas Singapur, a gdje je Crna Gora”, kazao je Joković.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je kazoa da su predlagači šefovi pet poslaničkih klubova i da je Vlada dala mišljenje na Predlog zakona i samim tim stvorene su pretpostavke za učešće predstavnika Vlade u raspravi.

Branko Radulović, poslanik Pokreta za promjene rekao je da izmjene Zakona nijesu za njege dovoljno reformske, te da je zato podnio sedam amandmana i od toga će zavisiti hoće li podići ruku.

“Ja ovo nijesam htio da potpišem, iako sam predsjednik poslaničkog kluba, jer nije dovoljno reformski. Hoću veting proces, hoću preispitivanje. Hoću lopove u zatvor, ne zbog sebe, ne zbog osvete”, poručio je Radulović.

On je rekao da je nezadovoljan dosadašnjim učinkom ove Vlade, ali i učinkom u parlamentu i podsjetio na rumunsku tužiteljku koja je “skinula glavu hobotnici”, zatim tužiteljku iz Češke, kao i ministarku pravde sa Kosova.

“Čekamo jesen, koju jesen? Koliko će se potrošiti Crna Gora u moralnom, ekonomskom i svakom drugom smislu? Kada će moje tužbe biti prihvaćene, a ne u izviđaju deset godina zahvaljujući Ivici Stankoviću”, kazao je Radulović.

Predstavnik predlagača Slaven Radunović (DF) je, odgovorajući na komentare, kazao da to što nijesu pokrenuti pregovori o dvotrećinskoj većini je zato što ne postoje nikakve šanse da se to postigne.

“Logično je da sredimo stanje prvo i uđemo u mukotrpni proces pregovora sa vama i probamo da obezbijedimo dvotrećinsku većinu, a poslije tropetinsku”, kazao je Radunović.

Objašnjavajući uslove za penziju, rekao je da niko nije obavezan da ide u penziju, ali mu funkcija prestaje, a onda on može da se bavi drugim poslom.

“Ne vidim tu ništa sporno. Zamislite da ovo ne mijenjamo i Vaš muž ima 54 godine i mi ne možemo da izaberemo dvotrećinskom većinom VDT-a on bi bio VDT još 15 godina”, rekao je Radunović obraćajući se Vuksanović Stanković.

Vuksanović Stanković je rekla da je profesionalnu karijeru i kredibiltet gradila sama i da se ponašala kao poslanica, a ne kao supruga VDT.

“Pošto ste vi tako nastupili prema meni i dali ste primjer, meni je drago da se Vaša supruga oslobodila Vas”, rekla je ona Radunoviću.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je kazao da će večeras raditi dok ne završe raspravu o izmjenama Zakona o tužilaštvu.

Zamolio je da se izbjegne iznošenje podataka vezanih za privatni život poslanika.

Ivan Brajović, (SD) pozvao je većinu da povuče izmjene Zakona i da se pokrene dijalog o izboru vrhovnog državnog tužioca (VDT).

Kazao je da SD neće podržati ovaj zakon jer smatra da će zakon izvrštiti neprimjeren uticaj na tužilaštvo.

“Nema nikakve epohalnosti u ovome i većina će ovo ovo izglasati, a priču i mišljenje VK će se interpretirati na razne načine”, kazao je Brajović.

Rekao je da dio kolega iz vladajuće većine ne doživljava kao katastrofu to što bi se mogao prekinuti evroatlantski put Crne Gore.

Kritikovao je rad Vlade, za koju je rekao da je “ni na nebu, ni na zemlji”.

Poslanik koalicije “Mir je naša nacija” koju predvodi Demokratska Crna Gora, Boris Bogdanović, poručio je da novi zakon mora da bude novi crnogorski početak.

Rekao je da se Crna Gora tek danas “razvodi od diktature, jezivih metoda ucjena”.

“Umjesto da se bavi mafijaškim dilovima, tužilaštvo je funkcionisalo kao klijent vladajuće kaste i prisluškivalo nepodobne političare. Umjesto da liječi bolest mafijaškog uticaja, ono je postalo covid virus koje je vladavinu prava stavilo na respiratore, a građane dovelo u situaciju da budu taoci bivšeg režima”, kazao je Bogdanović.  

Poslanik Danijel Živković (DPS) smatra da je zakon trebalo nazvati “ucjenjivački” ili “zakon za opstanak Vlade”, jer se radi o “ultimatumu Demokratskog fronta čim je ovo prva tačka dnevnog reda, a ne Predlog zakona o budžetu koji je bitniji”.

“Ipak nije bilo hrabrosti za to jer je DF najavio da neće glasati ni za jedan akt dok se ovaj zakon ne usvoji”, kazao je Živković.

On je dodao da je predloženi zakon sporan po više osnova, da je antievropski i antiustavan i da se za vrhovnog državnog tužioca (VDT) želi dovesti “neko sa ulice”.

Poslanik DF Predrag Bulatović odbacio je optužbe da su izmjene urađene u cilju osvete i ucjena, jer je, kako je kazao, tužilaštvo uradilo protiv DF sve što je moglo i da tu grupaciju sada očekuje samo perspektiva.

“Jedini motiv je što nema rezultati u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala”, kazao je Bulatović.

Tužilački savjet (TS) je, kako je naveo, omogućio da tužilaštvo bude četvrta grana vlasti, sa članovima koji su došli voljom većine iz DPS-a.

“Glavno specijalno tužilaštvo i glavni specijalni tužilac su bili odbrana DPS odnosno vrha režima, odnosno predsjednika države Mila Đukanovića i njegovih ortaka koji su za ove tri decenije napravili katastrofu u Crnoj Gori. Milivoje Katnić (glavni specijalni tužilac) se u februaru isprsio da brani postojeći Zakon, sada to rade drugi za njega”, kazao je Bulatović.

Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, kao izvjestilac Odbora za politički sistem, kazao je da ga raduje činjenica da je VK konstatovala konstruktivan pristup vlasti Crne Gore i spremnost za dijalog, čemu je kako je kazao, Odbor za politički sistem dao doprinos.

Kazao je da je Odbor, kao i Zakonodavni odbor, podržao usvajanje zakona i podnio četiri amandmana.

Amandmanima je između ostalog, predloženo da Tužilački savjet izabran u skladu sa ovim zakonom će na prvoj konstitutivnoj sjednici konstatovati prestanak dužnosti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca koji je određen prije stupanja na snagu zakona.

Odbor za politički sistem je, takođe, većinom glasova odlučio da predloži Skupštini predlog zaključka: „Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je konstatovao da se posebni, odnosno periodični izvještaji o radu iz člana 147 st. 5 i 6 Zakona o državnom tužilaštvu ne odnose na raspravljanje i razmatranje pojedinačnih krivično-pravnih slučajeva koji su u toku.”