(VIDEO) Od „Flamingo revolucije“ do brutalnih nemira: Albanija gori, Rama prijeti drakonskim kaznama

U srijedu su Molotovljevi kokteli letjeli prema kabinetu albanskog premijera Edija Rame i policiji koja ga je štitila, a u četvrtak je ispred zgrade albanskog parlamenta u Tirani, uoči najavljenog studentskog protesta, raspoređeno oko 1.000 pripadnika policije, dva vodena topa i nepoznat broj pripadnika Snaga za brzu intervenciju (FNSH).

Tenzije su se prelile i u parlament, gdje je došlo do verbalnih sukoba poslanika, podizanja stolica na stolove, stalnog prekidanja govornika i čupanja mikrofona, pa čak i fizičkih obračuna.

Pozivajući se na studentske proteste koji traju deset dana, poslanik Demokratske partije Belind Keljiči optužio je vladu za policijsko nasilje nad mladima i vršenje pritiska na njihove porodice.

Protesti su eskalirali prošle sedmice, kada su se demonstrantima masovno pridružili srednjoškolci i studenti, navodeći kao razloge visoke školarine i urušenu infrastrukturu.

Ono što je u maju počelo kao lokalni ekološki protest, poznat kao „Flamingo revolucija“, ubrzo je preraslo u jedan od najozbiljnijih političkih izazova s kojima se Rama suočio tokom više od decenije na vlasti. Korijeni trenutnih nemira imaju više slojeva, spajajući lokalne probleme s dubokim nezadovoljstvom stanjem u državi, ekonomskom stagnacijom i korupcijom.

Ekološki otpor nastao je zbog kontroverznog projekta izgradnje luksuznih kompleksa, prije svega u zaštićenom području Zvernec i na ostrvu Sazan, iza kojeg stoji kompanija Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, i njegove supruge Ivanke Tramp. Flamingo, ptica koja nastanjuje priobalne lagune, brzo je postao simbol otpora protiv rasprodaje javnih dobara.

Ipak, dok nemiri dostižu tačku ključanja, nameću se dva ključna pitanja: ko stoji iza ovog pokreta i može li on dovesti do sistemskih političkih promjena?

Od „Flamingo revolucije“ do opšteg nezadovoljstva i masovne pobune

Nasuprot tvrdnjama vladinih zvaničnika i samog Rame da nemire režiraju politički protivnici ili spoljni faktori poput Rusije, Irana i Antife, analitičari i novinari na terenu ističu da je pokret u velikoj mjeri decentralizovan i da iza protesta stoje prvenstveno mladi.

Fatos Hakorja, glavni i odgovorni urednik medijskih kuća „TV Klan“ i „Klan njuz“, izjavio je za „Al Džaziru“ da su se demonstracije razvile u široku koaliciju srednjoškolaca, studenata, ekologa i ogorčenih građana.

Hakorja napominje da se koordinacija odvija na digitalnim platformama kao što su Vocap, Telegram i Snepčet, a ne kroz formalne organizacione strukture.

“Mladi Albanci više se ne organizuju kroz tradicionalne strukture, poput političkih stranaka, udruženja ili javnih poziva na okupljanje. Oni se organizuju tamo gdje provode vrijeme: na mobilnim telefonima”,  objasnio je stručnjak za sajber-bezbjednost Besmir Semanaj za „Dojče vele“ (DW).

Albanski politički analitičar i publicista Ben Andoni opisao je situaciju ne kao običan protest, već kao „pravu, horizontalnu pobunu“.

– Riječ je o horizontalnom pokretu u kojem se ljudi mobilišu preko grupa na TikToku i društvenih mreža, a ne preko kulturnih i političkih organizacija. To je ujedno hendikep, ali i izvor pritiska na Raminu vladu, koja želi da pregovara, ali nema s kim jer s druge strane ne postoji jedinstven sagovornik – izjavio je on.

Međutim, ekološki zahtjevi ubrzo su se stopili sa studentskim gnjevom zbog visokih školarina, loših uslova u studentskim domovima i lošeg stanja u obrazovnom sistemu. Iza ovih neposrednih povoda stoji mnogo dublja kriza.

– Korupcija, nepotizam i beznađe glavni su razlozi koji su natjerali ljude da izađu na ulice. Protest je sažeo kompletan niz problema koje Albanija ima i ispostavio račun vladi koja je prešla sve granice u pogledu korupcije, nejednakosti, a posebno nedostatka empatije prema narodu – objasnio je Andoni.

Prema riječima Hakorje, među pojedinim demonstrantima, naročito na društvenim mrežama, širi se narativ da Rama stavlja državne interese u službu privatnih lica, sopstvenog opstanka na vlasti ili stranih interesa, uključujući i izraelske, iako, kako dodaje, ove tvrdnje nijesu dokazane.

S druge strane, Rama je oštro odbacio ove navode, nazivajući ih teorijama zavjere i dezinformacijama, dok je za pobunu rekao da je „hibridni rat“ i da mladi „ne umiju da izgovore ni sedam povezanih riječi“, prenosi Blic.rs.

Ni vlast ni opozicija

Glavno obilježje ove pobune jeste to što demonstranti otvoreno odbacuju i vladajuću Socijalističku partiju (PS) i tradicionalnu opoziciju, uključujući Demokratsku partiju (PD) Salija Beriše.

Iako je Rama optužio opoziciju da pokušava da preuzme pokret, a pristalice opozicije pridružile su se masi, stručnjaci naglašavaju da opozicioni lideri nemaju nikakvu kontrolu nad demonstrantima. Nekoliko opozicionih poslanika koji su pokušali da se obrate okupljenima dočekano je zvižducima i otvorenim negodovanjem, piše „Al Džazira“.

– Veliki broj ovih mladih ljudi osjeća da ih niko na političkoj sceni ne zastupa. Oni vide politički sistem kao odvojen od njihove stvarnosti i kao mehanizam koji štiti interese manjine umjesto da rješava probleme većine građana – objasnio je Hakorja.

Ovakav stav doveo je do beskompromisnih zahtjeva. Demonstranti, osim ekoloških zahtjeva, sada traže i:

-hitnu ostavku Rame;

-formiranje tehničke vlade;

-obezbjeđivanje boljih uslova u studentskim domovima;

-reformu obrazovnog sistema;

-rješavanje problema visokih troškova života;

-obračun s korupcijom i nepotizmom u državnom vrhu;

-stvaranje prilika za zapošljavanje mladih i zaustavljanje takozvanog „odliva mozgova“.

Šta slijedi?

Suočena s pokretom bez vođe koji odbija pregovore, vlada se u velikoj mjeri oslanja na snage bezbjednosti.

Policija se suočava s optužbama za brutalnost zbog upotrebe suzavca, vodenih topova i gumenih metaka. Uhapšene su stotine ljudi, među kojima ima i maloljetnika.

Rama je najavio jednokratnu novčanu nagradu od 2.500 eura za policajce na prvoj liniji, uz značajno povećanje plata planirano za 2027. godinu.

Dok se obje strane pripremaju za dalju eskalaciju, ishod ostaje neizvjestan. Bez vođstva koje bi pregovaralo i bez posredovanja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ova pat-pozicija prijeti da produži političku nestabilnost.

Prema riječima Andonija, Ramina vlada koristi silu kao glavno sredstvo jer je izgubila moralni autoritet.

– Demonstranti su uporni i agresivni, dok Rama igra na kartu sile preko policije. Moguće je da će se mladi prvo taktički povući s ulica usljed iscrpljenosti, ostavljajući teret dokazivanja na Rami – stavljajući odgovornost na premijera da dokaže ima li njegova vlast legitimitet, sposobnost i iskrenu namjeru da sprovede reforme i riješi krizu koju je upotreba policijske sile samo dodatno produbila – zaključio je Andoni.