Za godinu 240 sporazuma o priznanju krivice

Tri ubistva prošle sedmice u Podgorici, koja se povezuju sa obračunima kriminalnih klanova, i podatak da je prošle godine sklopljeno 240 sporazuma o priznanju krivice, potvrđuju da je jučerašnja poruka ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića upućena tužiocima i sudijama, da prekinu često sklapanje sporazuma sa kriminalcima, više nego opravdana.

Nuhodžić je poručio nadležnima u tužilaštvima i sudovima da prekinu praksu sklapanja ugovora o sporazumnom priznanju krivice sa osobama koje se sumnjiče za najteža krivična djela.

Komentarišući izjavu ministra Nuhodžića, Zoran Vujičić iz Građanske alijanse smatra da je dobro da su institucije sistema uvidjele da samo uz međusobnu koordinaciju mogu postići određene rezultate, a na šta su iz GA u kontinuitetu ukazivali.

“Sporazumi o priznanju krivice su neophodni u svakom sistemu. Međutim, olako sklapanje sporazuma posebno sa povratnicima može ovaj institut okrenuti u svoju suprotnost, a što se evo iz izjave ministra Nuhodžića i vidi. Tužioci prije svega, a onda i sudovi kao posljednji filter pred sklapanje sporazuma o priznanju krivice moraju da pooštre kaznenu politiku posebno za višestruke povratnike ili članove organizovanih kriminalnih grupa”, kazao je u izjavi za CdM Vujičić.

Prema zvaničnim podacima samo u prošloj godini državni tužioci su zaključili 240 sporazuma o priznanju krivice, što je 73 više nego godinu ranije. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je primjedba ministra nije neosnovana.

“Tokom 2017. godine državni tužioci zaključili su 240 sporazuma o priznanju krivice sa fizičkim licima (u 2016. godini 167 sporazuma), od čega u osnovnim državnim tužilaštvima 156 (u 2016. godini 97 sporazuma), u višim državnim tužilaštvima 55 (u 2016. godini 42 sporazuma), dok su Specijalni tužioci zaključili 29 sporazuma o priznanju krivice (u 2016. godini 28 sporazuma)”, navodi se u izvještaju rada Tužilaštva za prošlu godinu.

Javnosti su najzanimljiviji podaci sa kim je i zbog čega Specijalno državno tužilaštvo zaključilo sporazume o priznanju krivice jer se radi o osobama koji se sumnjiče za najteža djela iz oblasti organizovanog kriminala-stvaranje kriminalnih organizacija, teška ubistva, šverc narkotika, oružja…

Sporazumi o priznanju krivice omogućavaju da se krivični spor riješi nagodbom državnog tužioca i okrivljenog o najznačajnijim pitanjima krivičnog postupka.

“U 2017. godini specijalni tužioci su zaključili 29 sporazuma o priznanju krivice (u 2016. godini 28 sporazuma)”, navode u Tužilaštvu.

Prošle godine zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije zaključeno je 12 sporazuma o priznanju krivice, koje su nadležni sudovi usvojili.

“Zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga zaključeno je šest sporazuma o priznanju krivice, a zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja zaključena su dva sporazuma o priznanju krivice”, saopšteno je iz tužilačke organizacije.

Tužioci su sklopili devet sporazuma o priznanju krivice sa osobama koje su se sumnjičile za neovlašćenu proizvodnju i držanje i stavljanje u promet opojnih.

“U svim zaključenim sporazumima o priznanju krivice kazne su zatvorske, s tim što je u nekima kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna kazna izricana i novčana kazna i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, dok je u nekim sporazumima dogovorena i novčana uplata u humanitarne svrhe”, zaključuje se u izvještaju o radu Tužilaštva za 2017. godine.

Prema riječima Vujičića, blagom kaznenom politikom se istovremeno obesmišljava i rad policije na terenu kojima je inače jako teško da dođu do određenih dokaza protiv ovakvih lica jer oni u svom radu koriste posljednje riječi tehnologije.

“Bezbjednost građana je ugrožena i samo sa odlučnom i oštrom reakcijom država će pokazati moć i snagu da zaustavi spiralu nasilja”, zaključio je Vujičić.

Mogućnost sporazumnog priznanja krivice u Crnoj Gori prvi put je uvedena u procesno zakonodavstvo Crne Gore Zakonikom o krivičnom postupku, koji je stupio na snagu 26. avgusta 2009. godine. Izmjenama Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore od juna 2015. godine utvrđeno je da se sporazum o priznanju krivice može zaključiti za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina.

Podsjećamo je da su Svetozar Marović i njegov sin Miloš potpisali sporazum o priznanju krivice. Stariji Marović je priznao da je šef organizovane kriminalne grupe koja je Budvi nanijele milionske štete, a Miloš je umiješan u malverzacije u slučaju Prijevor.

Tužioci su potpisali sporazum o priznanju krivice i sa osam srpskih državljanja optuženih da su umiješani u pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016.

Sporazum su sklopili i bivši predsjednici Opštine Budva Rajko Kuljača i Lazar Rađenović, kao i Branislav Savić vlasnik firme “Gugi commerce” iz Budve…

Izvor: CdM