ZA MIR I BLAGOSTANJE U KUĆI: Evo šta treba da se nađe na trpezi za Badnje veče! Obavezno mora biti neparan broj jela
Na Badnje veče sprema se posna jela, a ono što je interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se vjerovalo, ima veze sa kultom predaka.
Trpeza se spuštala na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je ko i bio zavađen, Badnjeg dana se morao obavezno izmiriti.
Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mjestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama.
Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i gotovo nikada se ne mijenja. Od jela, na stolu, pored hleba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, prijesan kiseo kupus preliven uljem, rezanci s orasima, turšija, med, vino i pasulj.
Svaki dio ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku. Badnjačka pogača simboliše samog Gospoda Isusa Hrista (“Ja sam hljeb živ, koji siđe sa neba; koji jede od ovog hljeba živjeće va vijek; i hljeb koji ću ja dati za život svijeta” – Jovan 6,51).
Riba, kao i hljeb, simboliše Gospoda Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTHIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista.
So simboliše silu božansku, koja čuva djelo Božje, kao što so čuva hljeb i ribu od plijesni i truleži.
Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je On na Golgoti dao otkup Bogu za grijehe ljudske, dok med simboliše sladost vječnog života.
Pored toga, na sto se postavlja božićna svijeća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući.
Lisa
