Za pola godine 89 osuđenika radilo u javnom interesu

Za prvih šest mjeseci u Crnoj Gori, 89 osuđenika izvršilo je kaznu rada u javnom interesu, saopšteno je “Danu” iz Ministarstva pravde.

Pojašnjeno je da se navedeni broj odnosi na lica koja su izvršenje ove sankcije započela tokom 2021. ili 2022, a završili je u toku ove godine.

Ovaj alternativni vid krivične sankcije, koji je počeo da se primjenjuje prije više od sedam godina, donošenjem Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu, uz prosječne troškove za jedan dan koji osuđeno lice provede u zatvoru, kao i vrijednosti radova koji su obavljeni kroz ovu kaznu, donio je veliku uštedu državnom budžetu.

“Kazna rada u javnom interesu je najčešće izricana za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, krađu i krivično djelo nedavanje izdržavanja. Po broju zatim slijede: krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti javnog saobraćaja, nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, nasilničko ponašanje, teška tjelesna povreda, krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti, falsifikovanje isprava, šumska krađa, itd”, precizirano je iz Ministarstva pravde.

Kako dodaju, kada su u pitanju prekršajna djela, kazna rada u javnom interesu je najčešće izricana za prekršaje iz člana 319 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore, propisano je da se rad u javnom interesu može izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvor do pet godina.

Naime, izricanjem alternativnih krivičnih sankcija, proporcionalno se smanjuje izricanje zatvorskih kazni, što je samim tim rasteretilo zatvore u smislu prostornih kapaciteta. Stav struke je da ovakav vid sankcionisanja ima svakako pozitivniji uticaj za osuđenika, nego kazna zatvora, kako psihološki, tako i sociološki gledano. Inače, kazna rada u javnom interesu je dobrovoljna, a u praksi se dešavalo da osuđenici ne pristaju na takvu vrstu kazne ili da su nedostupni službenicima nadležnog resora, zbog čega time biraju da kaznu služe u zatvoru.

Zakon propisuje da osuđeno lice koje izvršava kaznu rada u javnom interesu, nema pravo na naknadu za rad niti druga prava po osnovu rada, osim prava na zaštitu na radu. Kako zakon o izvršenju krivičnih sankcija nalaže, osuđenik ne smije biti upućen na teške, rizične ili poslove za koje je potrebna posebna stručna kvalifikacija koju osuđeno lice nema. Takođe, osuđenik u tačno propisanim okolnostima može ministru pravde podnijeti molbu, potkrijepljenu dokazima, da mu se privremeno, najduže do 30 dana, prekine izvršenje kazne rada u javnom interesu, o kojoj ministar odlučuje u roku od 24 časa od njenog prijema.

 

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com