Zakonodavni odbor odgodio je izjašnjavanje o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, dok se ne “isprecizira tekst zakona, jer postoje određene nedoumice u pojedinim članovima”.
To je na sjednici tog radnog tijela, kojemu nisu prisustvovali predstavnici opozicije, saopštio predsjednik Dragan Bojović.
“Nakon konsultacija koje smo sad imali, dogovorili smo da se dodatno isprecizira tekst zakona i usaglasi kroz amandmansko djelovanje, kroz izvještaj Zakonodavnog odbora. Čim budu pripremljeni amandmani i dodatna preciziranja, ćemo održati ili nastaviti sjednicu povodom ove tačke dnevnog reda”, kazao je Bojović.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su predložili poslanici vladajuće većine, zabranjena je blokada auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja i kretanje ostalih građana.
Za one koji to ne budu poštovali predviđene su novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura.
Predlog izmjena propisa potpisuju Seid Hodžić sa liste Pokreta Evropa sad, Duško Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD) i Bogdan Božović (SNP).
Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović je tokom rasprave rekao da ima “određene rezerve” prema predloženom rješenju, bez obzira što je namjera dobra.
Istakao je da je članom 52 Ustava jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnim organima. Istakao je da Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa se ona može privremeno ograničiti.
“Ustav definiše mogućnost privremenog a ne stalnog ograničenja i zato je u svakom konkretnom slučaju, neophodna odluka državnih organa. Način na koji je predloženo predlogom ovog zakona, uvodimo jednu vrstu stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim putevima, što nije u skladu sa Ustavom”, rekao je Dragović.
Istakao je da nije definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno ili otežano odvijanje saobraćaja, ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiti auto-putevi, saobraćajnice, putevi.
“Ako nemamo definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani, ako nemamo definisan postupak u kojem nadležni organ može da donese odluku o zabrani, ovako definisano… je stalnost zabrane okupljanja a Ustav je jasan da se sloboda okupljanja može privremeno ograničiti”.
Istakao je da na predlog zakona treba amandmanski djelovati i precizirati ga, kao i da lokalni putevi treba da budu izuzeti iz zabrane.
Poslanik Demokrata Duško Stjepčević je rekao da je donekle saglasan sa primjedbama Dragovića u odnosu na privremeno ograničenje, te da nije protiv toga da se amandmanima popravi tekst zakona.
“Ali mi to privremeno ograničenje nemamo kroz ove uredbe ovdje…Iz potrebe da se precizira, taj protest mora biti da ne ugrožava pravo drugih ljudi”.
Za prvu narednu sjednicu Odbora ovu tačku odložio je i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, “iz tehničkih razloga”.
Vijesti
