Zakonodavni odbor utvrdio da su sporazumi sa UAE u skladu sa Ustavom

Zakonodavni odbor je izglasao Predloge zakona o potvrđivanju sporazuma Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina i ekonomskoj saradni, odnosno utvrdio da su u skladu sa Ustavom i domaćim pravnim sistemom.

Jedan broj poslanika i predstavnika NVO su zatražili da se Odbor detaljnije izjasni o primjedbama koje su se čule na sjednici, odnosno da je o sporazumima izostala javna rasprava, da su brzo donijeti i da su prepuni slovnih grešaka. Iz opozicije su naveli da su sporazumi protivni Ustavu.

Predsjednik Odbora Dragan Bojović je kazao da ne mogu da urade ništa osim da glasaju, jer su u pitanju međudržavni sporazumi, te da ne mogu prejudicirati kako će poslanici u Skupštini odlučiti.

Glavna tema rasprave je bio sporazum koji se odnosi na saradnju dvije države u turizmu i razvoju nekretnina, i potencijalna izgradnja megaprojekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

Ministarka javnih radova Majda Adžović je navela da su svi navikli na tromost države pa razumije zabrinutost zbog brzine procesa, ali da u dokumentima nema ništa zakulisno i tajno. Oslobađanje od Zakona o javnim nabavkama je kako je kazala, uvršteno kako bi se stvorila sigurnost za potencijalnog investitora i da su sporazumi usklađeni sa domaćim zakonodavstvom.

Iz poslaničkih klupa Pokreta Evropa sad (PES) se moglo čuti da je sporazum brzo najavljen i usvojen, te da to otvara prostor za kritiku, ali i da je prevod sporazuma na naš jezik odrađen nestručno.

Najveća investicija se razmatra na “Whatsapp-u”

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković je kazala da je konkretno sporno, što nije jasno definisano da li će se sporazum staviti iznad Ustava i može li biti u koliziji sa međunarodnim sporazumima koje je Crna Gora već usvojila. Istakla je da to nije pojašnjeno ni poslanicima koji treba da glasaju.

“Član 52 Zakona o državnoj upravi jasno kaže da je svako ministarstvo u pripremi zakona, dužno da organizuje javnu raspravu. Nije organizovana nego je prekršen i drugi stav tog člana, da je ministarstvo dužno da navede razlog zbog čega nije organizovalo raspravu. Koliko puta je Venecijanska komisija Skupštini rekla da se mora obezbijediti javna rasprava u procesu donošenja zakona, da je obezbijeđena mi ne bismo imali ove nejasnoće, diskusije i rasprave i ne bi se usvajali po htinom postupku. Građani bi imali priliku da predlažu dodatne načine da se zaštiti javni interes. Ne postoje uslovi po Poslovniku da se ovaj zakon razmatra po hitnoj proceduri, Poslovnik je jasan i kaže da se može donijeti zakon usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide. Ovdje nije bilo okolnosti koje nisu mogle da se predvide”, naglasila je ona i dodala da se nije razmatrala ni potencijalna šteta.

Ćalović Marković je pitala zašto se toliko žuri i istakla da u sporazumu piše i da će u svrhu realizacije projekata Vlada sprovoditi sve potrebne zakonodavne mjere, ali da to ne mogu da rade. Sporazum o ekonomskoj saradnji se kako kaže, odnosi na opšta mjesta dok se o drugom razgovaralo putem telefona.

“Ako je najveća investicija u istoriji Crne Gore, zašto se o tome odlučuje u devet uveče putem “Whatsapp-a”, što o tome Skupština raspravlja po hitnom postupku, što građani na koje će to da utiče nemaju jednu priliku da o tome nešto kažu? Nego kažete da će o tome govoriti kada se posao svrši. To je ono što ja mislim da je namjera hitne procedure, da se između dva praznika poslovi prelome. Kada je u pitanju usklađenost sa Ustavom sporazuma o turizmu, ovaj sporazum narušava princip podjele vlasti jer Vladi daje nadležnost da sprovodi zakonodavne mjere. Kada Skupština ovo usvoji, ovo se stavlja iznad crnogorskih zakona i time pristaje da Vladi da nadležnost, koja joj po Ustavu ne pripada”, istakla je ona.

Zato se kako tvrdi, ovaj sporazum razlikuje od svih ostalih, a posebno za projekat kojem se ne zna lokacija. Pitala je šta će se desiti sa privatnom imovinom, s obzirom da se još neviđeni projekti proglašavaju javnim interesom, kada Zakon o planiranju i uređenju prostora govori da se taj interes utvrđuje prostornim planovima.

“Ustav kaže da kada je nešto javni interes, možete da uzmete imovinu a on ima pravo na naknadu. Doći će investitor kojeg predlaže druga država i on će za nečiju đedovinu da kaže da mu se sviđa, da bi on tamo gradio i mi ćemo gospodina da otjeramo a on nema pravo da zaštiti imovinu. Vi ne utvrđujete javni interes posebnim zakonom kako je predviđeno u drugim normalnim državama, nego sporazumom paušalno određujete javni interes za te projekte. Uvjerena sam, ovo ne samo što je neustavno nego je potpuno suprotno međunarodnom standardu jer se zna kako se utvrđuje javni interes”, kazala je ona i dodala da je sve vezano za ranije pokušaje da se investitorima omogući sprovođenje investicija.

Tvrdi da je investitor kazao da će da se grade stanovi, a pitala je i da li Skupština ovim korakom sebi oduzima pravo da odlučuje o iznajmljivanju državne imovine na period duži od 30 godina, dok je dodala da poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić ne može da djeluje amandmanima na sporazum koji je potpisala druga država.

Ćalović Marković je istakla da osim tendera, Vlada preduzima sve korake da bi se obezbijedilo zemljište bez javnih nabavki, tendera ili drugih procedura. Naglasila je da se investitoru omogućava da prodaje stanove prije izgradnje, te da se isključuje i Zakon o koncesijama jer se procesi oslobađaju javnog nadmetanja zbog suspenzija sporazuma. Naglasila je da nije konsultovana ni Agencija za zaštitu konkurencije, s obzirom da se kršenjem pravila o konkurenciji narušava pristupanje Evropskoj uniji.

Dodala je i da otkazivanje sporazuma neće uticati na one sporazume koji su inicirani, bez ako ne bude pisanog dogovora.

“Stvara se pravna nesigurnost. Tužno je što nema arbitraže. Sporazumom je predviđeno da se problemi rješavaju diplomatskim putem, a šta se dešava ako se ne dogovorimo? Predviđate gradnju i ne možete raskinuti ugovor ako nema dozvole druge države. Ko na ova vrata uđe, više izlaziti neće. Kad se usvoji, ova pitanja su regulisana i ugovor će biti regulisan sporazumom”, kazala je ona.

Država zaštićena, prevod nestručan

Poslanik PES-a Darko Dragović je kazao da se ugovor može otkazati, ali da se iniciranje u engleskoj verziji ugovora odnosi na pokrenute projekte. Naveo je da se slaže sa ocjenama poslanika Demokrata Duška Stijepovića, da je prevod sporazuma nestručan ali da je država potpuno zaštićena uprkos ovim zazilaženjima.

Dragović je naglasio da Ćalović Marković dovodi u pitanje autoritet profesora Pravnog fakulteta koji smatra da potvrđeni međudržavni ugovor, ne moraju biti u skladu sa Ustavom te da je to bezpredmetno jer im je snaga jednaka.

“Plaža ne može biti predmet privatne svojine, samim tim se ne može sticati to pravo. Što se tiče koncesija, tačno je da se isključuje primjena normi Zakona o koncesijama, ali ne mogu da zaključim da je plaža predmet sporazuma. Potpuno drugačiju sliku ćemo da imamo kada budemo imali ugovor, jer će ugovor definisati mikrolokaciju. Apsolutno ne postoji bojazan da će da dođe investitor i uzme plažu suprotno Zakonom o morskom dobru”, kazao je on i dodao da odredbe ugovora propisuju da pridruživanje EU neće biti ugroženo.

Naglasio je da lokacija projekta još nije poznata, pa se ne može govoriti o oduzimanju privatne zemlje jer će se možda graditi na državnoj. Kazao je i da potvrđivanje ugovora znači osnov za utvrđivanje javnog interesa te da imaju uvjerenja premijera Milojka Spajića da se neće graditi stanovi za tržište.

“Nijedan drugi član ne isključuje nadležnost domaćeg zakonodavstva osim člana 2 stav 4. Bojazan ste istakli da Vlada uzima nadležnost Skupštine, zakonodavna mjera i vlast nisu isto. Činjenica je da nije definisana arbitraža ali to ne ne isključuje mogućnost da se to ugovorom sa entitetom definiše”, istakao je on.

Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da o detaljima mogu raspravljati u emisiji u kojoj će sjutra gostovati sa Ćalović Marković, dok je Ćalović Marković istakla da raspravu treba održati sada – jer će sjutra zakon već biti usvojen. Kako je navela, norme nisu precizne ako su na engleskom jeziku pa da sporazum treba vratiti na doradu ako državni interes nije potpuno zaštićen.

“Ništa se neće desiti ako Skupština ovom pitanju posveti posebnu sjednicu jer je u pitanju najveća investicija. Mi nismo vidjeli projekat a rekli smo da je javni interes, mi prejudiciramo… Stranom investitoru se daje poseban status u odnosu na druga strana lica i to u imovinskom-svojinskom smislu. Mislim da za ovaj sporazum treba glasati dvotećinskom većinom, pod posebnim uslovima, mimo Ustava i zakona se daje nepoznatom licu. Ustav je jasan u tim uslovima, da je neophodna dvotećinska većina. Hoće li ovo biti u skladu sa Ustavom će cijeniti Ustavni sud”, naglasila je ona i dodala da već postoji ugovor o tržišnom takmičenju, što se ovim ugovorom zaobilazi.

Adžović je pojasnila da država neće graditi infrastrukturu mimo tendera te da je riječ o zamjeni teza, ali da evropski put ne može biti ugrožen jer je i ta tačka u sporazumu. Ponovila je da je suština sporazuma turistički projekat a ne stambeni. Ćalović Marković je kazala da je zakon jasan da se zemlja može oduzeti ako se utvrdi javni interes, uz naknadu, kao i da UAE sigurno nisu zainteresovani za lokacije koje su u državnom vlasništvu.

Nema štete za državni interes

Adžović je navela da su razlozi za donošenje ovih zakona u samom programu 44. Vlade, kojoj su ekonomski razvoj, bolji standard i članstvo u Evropskoj uniji (EU) prioriteti.

Čarapić je dodao da je prirodno da Crna Gora zaključuje ovaj tip sporazuma te da dok god država nije u EU, ima pravo da ih potpisuje.

“Ne možemo da ignorišemo negdje legitimnu kritiku da je sporazum brzo najavljen i usvojen. Jeste za društvo koje naviklo na trmost, ova brzina neoubičajena i otvara prostor za kritiku. Smatram da u ovakvom formatu ne predstavlja štetu za nacionalni interes, ne precizira regije i investitore, nije nestandardan. Ovdje će se odnos investitora i Vlade srediti konkretni ugovorom koji još uvijek nemamo na stolu, tako da ne vidim štetu ni pravne nedoumice. Prije sjednice sam podnio amandman na sporazume u kom se govori da će se ugovori morati potvrditi u Skupštini i da ona mora donijeti odluku o raspolaganju državnom imovinom”, dodao je Čarapić.

On je podsjetio da su slične korake preduzeli u slučaju rudnika u Brskovu, odnosno projekta od kojeg se na kraju odustalo zbog prijetnje po lokalno stanovništvo. Naglasio je da se slično desilo i sa projektom Montrose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, te da nedoumice rješavaju kroz revizije i u slučaju Instituta Igalo i Svetog Stefana.

Adžović je kazala da će se modeli razmatrati po usvajanju sporazuma, te da je fokus na ugovorima koje Crna Gora nema, ali da će svi biti uključeni u dijalog o tim pitanjima. Dodala je da su mnoge investicije po Zakonu o državnoj imovini, završile tako što je dugoročni zakup zemljišta dat za 15 i 50 centi po kvadratu odnosno za izuzetno niske cijene…

Zato kako tvrdi, žele da Crna Gora bude partner u projektu a ne da prodaje zemlju, zbog čega su tražili izuzetke od Zakona o državnoj imovini. Naglasila je da će Skupština svakako morati da odobri sve odluke.

“Usvajanjem ovih sporazuma nijednim slovom se neće izmijeniti institut i pravni režim ekproprijacije. Ukoliko se dođe u situaciju da imamo izradu teksta ugovora koji se smatra suprotan zakonima Crne Gore, jer nije isključeno zakonodavstvo – isključen je Zakon o javnim nabavkama i državnoj imovini, a što se tiče legistative, sva je na snazi”, navela je Adžović.

Čarapić je istakao da se odobrenje za projekte mora dobiti od lokalnog stanovništva te da tamo gdje se digne buna mještana – nema investicija.

Dragović je naglasio da je rasprava o usklađenosti Sporazuma sa Ustavom bezpredmetna, jer u slučaju da budu potvrđeni – član 9 Ustava glasi “potvrđeni međunarodni ugovori su sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju od domaćeg zakonodavstva”. Pojasnio je da je nesporno da zeleno svjetlo daje Skupština i da su sporazumi u skladu sa Ustavom, ali da su mnogo bitniji oni koji će biti zaključeni sa UAE na njihovom temelju.

Promašili svaki treći padež

Poslanik Demokrata Duško Stijepović je kazao da mu smeta ogroman broj grešaka u sporazumima, te da je gotovo svaki treći padež u njima promašen.

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je naveo da Ulcinju smeta što hitnost uskraćuje pravo javnosti na mišljenje, pa je pitao zašto se žuri…

“Kojim zakonom smo stanogradnju proglasili nacionalnim interesom? Zašto se ide mimo planova i na stanogradnju i šta ako Evropska komisija da odgovor da su zabrinuti sporazumom, a mi ga izglasali?”, pitao je Čapuni.

Dragović je ponovio da ne vidi bojazan za lokalnu zajednicu, jer će Skupština svakako o svemu odlučivati te da ne vidi zašto bi se usvajnje sporazuma odlagalo.

Iz poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA su istakli da je konfuziju unijela Vlada predstavljanjem projekta na Velikoj plaži, nakon čega su naveli da se radi o više lokacija te da projekta u Ulcinju možda i ne bude.

“Ovaj sporazum je potpuno suprotan našem nacionalnom zakonodavstvu i Ustavu, ako donosimo sporazume koji derogiraju naše institucije – mi kršimo osnovno načelo iz Ustava. Velika plaža je zaštićeno područje i u skladu sa svim konvencijama i Ustavom, nijedan projekat na tom području ne može ni da se raspravlja a kamoli da se potpisuju sporazumi bez konstulacija sa NVO sektorom i građanima. Vama su građani Ulcinja rekli da ne žele ovakvu investiciju i Skupština Opštine i tako ste derogirali Ustav i konvencije”, kazali su oni.

(Vijesti)