Žalba Vesne Medenice paušalna, prava joj nijesu povrijeđena
Ustavni sud je na jučerašnjoj sjednici odbio ustavnu žalbu bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koja je u pritvoru. Zastupnici Medenice podnijeli su u maju ustavnu žalbu zbog pritvora Medenici, pozivajući se na kršenje prava iz Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za ljudska prava.
U obrazloženju Ustavnog suda o odbijanju ustavne žalbe Vesne Medenice, u koje je “Dan” imao uvid, navodi se da se podnositeljka ustavne žalbe, prema njihovoj ocjeni, paušalno pozvala na povredu prava iz odredaba članova 19 i 20 Ustava i člana 13 Evropske konvencije jer ničim nije obrazložila u čemu se sastoji povreda tih prava, piše Dan.
“Formalno pozivanje na povredu određenog ustavnog ili konvencijskog prava, bez navođenja pravno utemeljnih navoda koji predstavljaju ustavnopravne prihvatljive razloge i ukazuju na povredu označenog prava, ne čini ustavnu žalbu dopuštenu u tom dijelu”, piše u obrazloženju Ustavnog suda.
Ustavni sud ističe da u predmetnom slučaju iz osporavanih rješenja proizilazi da su sudovi zaključili da postoji osnovana sumnja da je podnositeljka (Vesna Medenica) izvršila krivično djelo protivzakonit uticaj, da je imala zadatak da se informiše o kretanju predmeta u Vrhovnom sudu, da se upoznaje sa stanjem u spisima, da javlja organizatoru druge podatke od interesa za kriminalnu organizaciju, kao i da sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda, raspolažući informacijama i podacima do kojih je došla tokom obavljanja funkcije, utiče da organizatori i članovi kriminalne grupe ne budu otkriveni prilikom prenošenja i prodaje neocarinjene robe iz Slobodne zone Luke Bar.
“Sudovi su takav zaključak utemeljili da u dosadašnjem toku istrage prikupljeni dokazani na postojanje sumnje da je okrivljena Vesna Medenica, ovdje podnositeljka ustavne žalbe, preko trećeg lica prihvatila obećanje mita za drugog da korišćenjem svog službenog položaja posreduje da se izvrši neka službena radnja na način kako je to bliže navedeno u obrazloženju osporenog rešenja. Sud je u rešenju zaključio da polazeći od navedenog, sve okolnosti ukazuju da bi okrivljena boravkom na slobodi ometala krivični postupak uticajem na saučesnike i svjedoke. Ustavni sud zapaža da u osporenom rešenju nije izostala sveobuhvatna analiza činjenica vezanih za utvrđivinje osnovanosti određivanja pritvora”, navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud podsjeća da “količina” činjenica i dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju, odnosno zaključak o osnovanoj sumnji je u nadležnosti redovnog suda, pa stoga nije na Ustavnom sudu da ispituje da li dato obrazloženje zadovoljava ovaj nivo.
“S obzirom na navedeno, Ustavni sud ocjenjuje da je u smislu standarda koji proizilaze iz prakse Evropskog suda koju Ustavni sud slijedi, u okolnostima konkretnog slučaja, Viši sud na osnovu dokaza utvrdio činjenice i stoga obrazloženje nije proizvoljno. Takođe, Ustavni sud ocjenjuje da je sud u osporenom rešenju obrazložio razloge za postojanje zakonske osnove iz odredaba člana 175 stav 1. tačka 2 Zakonika o krivičnom postupku. Na osnovu navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da stavovima i razlozima, kojima je nadležni redovni sud obrazložio osporavana rješenja o određivanju pritvora, nijesu povrijeđena prava podnositeljke zajemčena Ustavom i Evropskom konvencijom. Podnositeljka žalbe se žalila da su joj povrijeđena prava na pravično suđenje. U konkretnom postupku krivični postupak protiv podnositeljke još nije okončan, već je donijeta odluka o određivanju pritvora u fazi sporovođenja istrage. Stoga su navodi ustavne žalbe, u odnosu na prava na pravično suđenje, preuranjeni”, navedeno je u obrazloženju Ustavnog suda.
Medenica je u pritvoru od aprila, a sumnjiči se za učestvovanje u kriminalnoj grupi koju je predvodio njen sin Miloš Medenica.
Razmatrali preko 90 predmeta
Ustavni sud je juče na sjednici razmatrao preko 90 predmeta. Kako nam je rečeno, to su uglavnom ustavne žalbe, a predmeta je bilo počev od radnih do upravnih sporova.
Ustavni sud trenutno radi u krnjem sastavu sa četvoro sudija, jer je u prethodnom periodu troje sudija penzionisano, a umjesto njih nijesu izabrane nove sudije zbog političke krize u državi. Ova sudska instanca radi na ivici kvoruma, pa u nekim predmetima, gdje je potrebna saglasnost svih sudija, najčešće ne mogu da donose odluke.