Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj upozorio je da pojedini advokati u saradnji sa građanima ili nevladinim organizacijama zloupotrebljavaju pravo na slobodan pristup informacijama i tako zarađuju novac.

Đokaj je Pobjedi kazao da oni nekom državnom organu šalju stotine zahtjeva za dobijanje podataka, a onda, kada ovi iz objektivnih razloga ne uspiju da im proslijede sve odgovore, pokreću žalbeni postupak u kojem dobijaju nova-u prosjeku od 400 do 500 eura po zahtjevu.

“Riječ je o uigranoj šemi između određenih osoba i advokata koji vjerovatno dijele novac. U posljednje vrijeme pojavljuju se novi advokati. Ima slučajeva da je jedan brat advokat, a drugi osnivač NVO. Novac je glavni razlog podnošenja zahtjeva. Oni najčešće traže informacije koje nemaju karakter javnog značaja i na koje je nemoguće u roku odgovoriti (za 15 dana), a što onda oni tretiraju kao ćutanje administracije. Troškovi postupka za jednu žalbu iznose i do 500 eura”, tvrdi on.

Prema njegovim riječima taj novac dobije stranka koja se žalila Upravnom sudu. Đokaj je naglasio i da je tokom ove godine podneseno 3.457 žalbi, te da je Savjet AZLP razdužio 2.167, odnosno dao informaciju, dok drugi nijesu mogli fizički biti riješeni.

U više navrata, kako ističe Đokaj, apelovao je na advokate da prestanu sa ovakvom praksom i ne zloupotrebljavaju manjkavosti Zakona o slobodnosm pristupu informacijama.

Uputio je i dopis Advokatskoj komori od koje traži da se ove zloupotrebe zaustave. Odgovor, kaže, još nije dobio.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Pobjedu kaže da u ovakvim situacijama ne može presuđivati objektivno i poziva svakog ko ima primjedbu na nekog advokata da ga prijavi imenom i prezimenom kako bi se utvrdila njegova odgovornost i povreda Kodeksa.

“Ne mogu tvrditi da nema tih zloupotreba, ali ne volim generalizaciju stvari. U svakom slučaju, to advokati rade na pravdanje svojih klijenata, stranaka, ne zato da bi oni dobili obične informacije. Zato se to više odnosi na građane nego za potrebe advokata”, rekao je Begović.

Odgovarajući na pitanje da li u Komori na bilo koji način mogu uticati da se ubuduće spriječi takva praksa, Begović napominje da svim advokatima može poslati mejl ili predstavku, ali da to ne bi imalo težinu.

” Težinu bi imalo jedino ako bi se konkretno prijavio advokat koji krši kodeks i na taj način preko disciplinskog tužioca utvrdila njegova odgovornost”, zaključio je Begović.

Pobjeda