On je istakao da bi  najprije istakao, ogroman uspjeh koji je Crna Gora ostvarila na planu realizacije strateških ciljeva naše državne politike, a to su puna integracija i članstvo u NATO i EU.

„U proteklih 11 godina, otvorili smo pregovore za pridruživanje EU, koji su u toku, a paralelno smo priveli kraju proces pristupanja NATO alijansi.  Članstvo u ova dva “saveza” donijeće Crnoj Gori brojne benefite, poput doprinosa jačanju političke stabilnosti, povećanog priliva stranih investicija, ekonomskog i ukupnog napretka, te unapređenja standarda građana. Osim navedenog, istakao bih i da je Crna Gora, od obnove nezavisnosti, ostvarila dobar tempo ekonomskog rasta. Kao rezultat pozitivnog trenda u kretanju ekonomije, bruto domaći proizvod (BDP), u ukupnom iznosu i po glavi stanovnika, je više nego udvostručen. Naime, BDP je uvećan sa 1.815 miliona eura u 2005. godini na 3.772,6 miliona eura, koliko se procjenjuje da je iznosio u 2016. godini. Takođe je ostvaren rast BDP po glavi stanovnika za 108,2 odsto, sa 2.912 eura u 2005. godini na 6.063 eura u 2016. godini“, rekao je Žugić.

Svakako, kako je naveo, pred nama su i dalje brojne obaveze, posebno na planu daljeg unapređenja životnog standarda građana.

„U tom smislu, neophodno je obezbijediti uslove za valorizaciju resursa i komparativnih prednosti, kojima je Crna Gora izuzetno bogata. Prilikom valorizacije naših resursa, u fokus moramo staviti zapošljavanje i širenje poreskog kapaciteta“, rekao je Žugić.

On je naveo da je fokus ekonomske politike usmjeren je ka fiskalnim instrumentima, usljed neemisione funkcije Centralne banke i nedovoljne snage instrumenata monetarne politike.

„U takvom okviru, fiskalna politika ima presudnu ulogu u kreiranju dugoročne stabilnosti i mora se voditi krajnje oprezno i uz uvažavanje specifičnosti naše ekonomije. Generalno, fiskalna politika mora biti konkurentna, konzistentna i predvidiva. U tom smislu, fiskalnu konsolidaciju treba usmjeriti i na rashodnu stranu budžeta, dominantno na neproduktivnu potrošnju, vodeći računa da mjere štednje ne ugroze redovno funkcionisanje državnog aparata i da što manje utiču na tražnju, dok imperativ djelovanja na prihodnoj strani budžeta treba usmjeriti ka širenju poreske baze, kroz nastavak odlučne borbe protiv svih vidova neformalnog poslovanja. Paralelno, i domaćim i stranim investitorima država mora obezbijediti kvalitetan servis, u smislu jednostavnih i jeftinih administrativnih procedura, i ponuditi fiskalne podsticaje za sektorske prioritete“ ,rekao je Žugić.

(Dnevne novine)