EVO KOLIKO ĆE BITI KAŽNJENA EPCG I DIREKTOR TE PLJEVLJA: Traži se maksimalna kazna, a da li je ADEKVATNA?
EPCG će, kao pravno lice, za ekološku katastrofu u PLjevljima biti kažnjena sa 20.000 eura, a direktor TE Pljevlja Vladimir Šestović, kao dgovorno fizičko lice – 2.000 eura.
Ovo su maksimalne kazne koje će tražiti Ministarstvo poljoprivrede, jer se, po zakonu radi o prekršaju a poljoprivredni inspektor će Sudu za prekršaje u Bijelom Polju podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv EPCG i direktora TE Pljevlja.
Ćehotina je, i bukvalno ubijena, na dužini od 11 kilometara nema života u ovoj rijeci, a stručnjaci prognoziraju da će za njen oporavak biti potrebno pet do deset godina.
UŽAS: Iz TE Pljevlja PUSTILI HEMIKALIJE, PEPEO I ŠLJAKU u rijeku, RIBE VIŠE NEMA (VIDEO)
Ministarstvo poljoprivrede je nakon što su analize uzoraka vode i ribe iz Ćehotine, koju je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), potvrdile da je u rijeku iz Termolektrane ispušten visok sadržaj nedozvoljenih supstanci koje su prouzrokovale pomor ribe i zagađenje rijeke, saopštilo da će tražiti maksimalne kazne.
Ispitivanjem uzetih uzoraka vode na različitim lokalitetima na rijekama Ćehotini i Vezišnici, CETI je utvrdio da su uzorci vode van svih klasa propisanih Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda zbog povećane vrijednosti PH, sadržaja nitrita i ortofosfata.
Analizom uzoraka riba koje je uradila Specijalistička veterinarska laboratorija utvrđene su hemoragične i nekrotične promjene i sadržaji u unutrašnjim organima kao i na škrgama, što upućuje na uticaj nekog korozivnog- kaustičnog sredstva.
“U skladu sa činjeničnim stanjem i nalazom CETI-ja, nadležni poljoprivredni inspektor će Sudu za prekršaje u Bijelom Polju podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog lica Elekroprivreda Crne Gore zbog toga što je iz proizvodnog pogona Termoelektrana Pljevlja, kroz ventil povratne vode u rijeku Vezišnicu pritoku rijeke Ćehotine ispustilo tečni otpad od proizvodnje i druge materijale koje negativno utiču na kvalitet ribolovne vode i koje su izazvale uginuće ribe u navedenim vodama, čime su pričinjeni prekršaji u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Nadležni inspektor je u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predložio da se nakon izvođenja dokaza pravno lice EPCG i odgovorno lice, direktor Vladimir Šestović proglase krivim za pričinjene prekršaje i da im se izreknu maksimalne kazne propisane Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi.
“Ovo posebno jer je riječ o zagađenju, Rijeka Vezišnice i Ćehotine i sa njima povezanih ekosistema, ogromnih razmjera i masovnom uništenju ribe i drugih vodenih organizama. Po ocjeni nadležnog inspektora svrha kažnjavanja se može postići samo izricanjem maksimalne kazne budući da se ovdje radi o uništenju dobara od opšteg interesa”, navode u ovom vladinom resoru.
Formiranje komisije za procjenu štete
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, na osnovu Zakona o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi i Pravilnika o cjenovniku za naknadu štete pričinjene nad ribama i drugim vodenim organizmima, formiraće brzo komisiju koju čine predstavnik Ministarstva i zvanično imenovani predstavnici Prirodno matematičkog fakulteta i SRK Lipljan koji gazduje tim vodama.
“Komisija će izaći na lice mjesta, sačini zapisnik o zatečenom stanju i izvrši uvid u raspoloživu dokumentaciju nadležnih inspekcija iz koje se može utvrditi obim i visina nastale štete nad ribama i drugim vodenim organizmima”, poručuju oni.
Nakon razmatranja svih raspoloživih podataka i dokumentacje, Komisija će utvrditi visinu naknade štete nad ribama i drugim vodenim organizmima, kao i sačiniti nalaz i mišljenje o visini nastale štete.
“Dokumentacija će biti dostavljena Ministarstvu poljoprivrede i Sportsko ribolovnom klubu Lipljen, iz Pljevalja, na dalje postupanje”, navode u Ministarstvu.
Istraživači sa Prirodno matematičkog fakulteta u narednim danima će, u skladu sa uobičejenom procedurom i metodologijiom, uraditi probno uzorkovanje na rijeci Ćehotini i pritokoma u cilju preliminarnog utvrđivanja stanja riblje faune, ocjene stanja bentosnih zajednica kako bi se na osnovu toga mogla dati preliminarna ocjena stanja ne samo riblje faune već i čitavog ekosistema rijeke Ćehotine u dijelu toka koji je bio pogođen ovim akcidentom.
