Na osnovu zvaničnih podataka, važećih propisa, Vladinih najava i javno dostupnih fiskalnih i statističkih pokazatelja, portal Volim Podgoricu VOP uradio je seriju analiza mogućih efekata Euro modela na različite djelove društva i ekonomije – socijalno ugrožene građane, penzionere, zaposlene, mikro i mala preduzeća, velika preduzeća, javni sektor, lokalne samouprave, cijene i ukupnu fiskalnu stabilnost. Analize ćemo objavljivati u serijalu „EURO MODEL ZA POČETNIKE“, sa ciljem da složenu ekonomsku reformu prevedemo na jasan i razumljiv jezik i odgovorimo na pitanja koja neposredno određuju životni standard građana: ko dobija, koliko dobija, ko snosi trošak, gdje su najveći rizici i šta se može dogoditi ako se očekivani prihodi, rast ekonomije ili kretanje cijena ne razviju prema Vladinim projekcijama. Nećemo Euro model posmatrati samo kroz obećani rast plata, već kroz odnos koristi i mogućih posljedica. Pokušaćemo da pokažemo kako ista mjera može biti veliki dobitak za jednu grupu građana, a istovremeno gubitak za drugu.

Cilj serijala nije da Euro model unaprijed proglasi ni uspješnim ni neuspješnim. Cilj je da građani prije njegove primjene imaju što potpuniju sliku o tome šta reforma zaista znači za njihov kućni budžet, posao, penziju, socijalnu sigurnost i cijene koje svakodnevno plaćaju.

EURO MODEL ZA POČETNIKE (2): Plate skaču do 108%, penzije oko 10%. Da li penzioneri postaju relativno siromašniji?

EURO MODEL ZA POČETNIKE (3): Mikro i mala preduzeća nose privredu – mogu li preživjeti šok drastično većeg troška od januara?

EURO MODEL ZA POČETNIKE (4): „Grčki scenario“ ili prazno plašenje – da li Crna Gora ponavlja mehanizam koji je Grčku odveo bankrot?

Euro model će sigurno pogurati inflaciju, pitanje je koliko?

Crna Gora u Euro model ne ulazi sa stabilnim cijenama. U avgustu 2026. inflacija je već iznosila 4,5 odsto na godišnjem nivou, a samo za mjesec cijene su porasle 1,2 odsto. Od januara 2027. slijedi novi, veliki šok: minimalne zarade rastu na 1.000, 1.250 i 1.400 eura. VOP je, koristeći podatke MONSTAT-a, MMF-a, Svjetske banke i najnovije projekcije Evropske centralne banke, napravio scenarijsku procjenu šta bi to moglo značiti za cijene. Centralni scenario daje prosječnu inflaciju od približno 5 do 6 odsto u 2027., uz povoljan raspon od 4–5 odsto i nepovoljan scenario od 6–8 odsto ako se domaćem šoku plata pridruži novi evropski energetski ili geopolitički šok.

Ovo nije zvanična prognoza MMF-a, Svjetske banke ili Vlade. Takva prognoza za Euro model još ne postoji. Model je Vlada najavila tek 17. septembra, a međunarodne institucije svoje posljednje projekcije nijesu pravile sa minimalnim zaradama od 1.000, 1.250 i 1.400 eura koje treba da počnu da se primjenjuju od januara 2027. godine.

Zato smo postojeće međunarodne projekcije uzeli kao početnu tačku, a zatim analizirali šta se događa kada se na njih doda veliki rast zarada i domaće potrošnje.

Početna tačka je već 4,5 odsto inflacije

Prema MONSTAT-u, potrošačke cijene u avgustu 2026. bile su 4,5 odsto više nego godinu ranije.

Još značajnije, samo između jula i avgusta porasle su 1,2 odsto.  Dakle, Euro model neće početi u ekonomiji u kojoj je inflacija već spuštena na cilj Evropske centralne banke od dva odsto. Počinje na već povišenoj osnovi.

Istovremeno, Svjetska banka u proljećnom izvještaju za 2026. ocjenjuje da je inflacija u Crnoj Gori bila jača nego što se očekivalo i upozorava da domaći troškovni pritisci, rast prihoda, minimalnih zarada, socijalnih transfera, penzija i kredita već stvaraju inflatorne pritiske širom regiona. Za Crnu Goru posebno navodi i veće troškove stanovanja, komunalija i električne energije.

To je veoma važna polazna činjenica. Euro model ne stvara prvi pritisak na cijene. On dolazi na već postojeći pritisak.

Šta se mijenja 1. januara

Danas je minimalna neto zarada 600 eura za niže nivoe kvalifikacije i 800 eura za više.

Euro model predviđa: 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem, 1.250 eura za srednju stručnu spremu, i 1.400 eura za radna mjesta sa visokim obrazovanjem.

Za radnika koji je sada upravo na minimumu to znači nominalni rast: 600 na 1.000 = +66,7%,  600 na 1.250 = +108,3%., 800 na 1.400 = +75%.

Naravno, svim zaposlenima plate neće porasti toliko. Ali dovoljno veliki broj ljudi će dobiti značajno povećanje raspoloživog dohotka da se istovremeno pokrenu dva inflaciona mehanizma.

Jedan dolazi od kupaca.

Drugi od firmi.

Prvi talas: građani imaju više novca i troše više

U ekonomiji se to naziva demand-pull inflation, odnosno inflacija izazvana rastom tražnje.

Ako domaćinstvo svakog mjeseca dobije 300 ili 500 eura više, ono neće cijeli iznos staviti u banku.

Dio će otići na vraćanje kredita i štednju, ali značajan dio će završiti u:

hrani, restoranima, odjeći, tehnici, automobilima, uređenju stana, putovanjima i različitim uslugama.

To nije teorijska pretpostavka.

MMF je već analizirao šta se dogodilo poslije Evropa sad 1 i Evropa sad 2.

Od kraja 2021. do kraja 2024. registrovana zaposlenost porasla je 22 odsto, a neto zarade čak 88 odsto. U istom periodu inflacija je prosječno iznosila oko 7,7 odsto godišnje. MMF naglašava da je početna inflacija dominantno bila posljedica spoljašnjih šokova, ali da je kasnije sve važniji pokretač postala domaća tražnja.

To je ključna razlika. Ne možemo reći da je Evropa sad izazvala 7,7 odsto inflacije. Nije.

Rat u Ukrajini, energenti i hrana bili su ogroman dio prvog udara. Ali MMF jeste utvrdio da je kasnije rast domaćih prihoda i potrošnje počeo da održava inflatorni pritisak i nakon slabljenja spoljašnjeg šoka.

Crnogorci dobiju veću platu – a dio tog novca vrlo brzo ode preko granice

Ono što se u svakodnevnom jeziku često naziva „potrošačkim mentalitetom“ ekonomisti opisuju mnogo preciznije: visoka granična sklonost potrošnji i visoka uvozna komponenta potrošnje.

Prostim riječima: kada prihod naglo poraste, relativno veliki dio dodatnog novca brzo se potroši.

A pošto Crna Gora ne proizvodi veliki dio robe koju građani kupuju, značajan dio tog novca odlazi na uvoz.

MMF je poslije prethodnih reformi zarada upravo to registrovao: rast potrošnje povećao je uvoz, dok se deficit tekućeg računa širio zajedno sa domaćom tražnjom.

Svjetska banka za Crnu Goru sada projektuje rast oko tri odsto godišnje tokom 2026–2028, ali naglašava da će glavni motor ostati domaća tražnja, dok će veliki deficit tekućeg računa i zavisnost od spoljnog finansiranja ostati slabosti ekonomije.

To ima dvostruki efekat na inflaciju. Uvoz povećava ponudu robe i tako sprječava da sva dodatna potražnja završi u višim domaćim cijenama.

Ali istovremeno znači da veliki dio povećane kupovne moći ne povećava domaću proizvodnju nego uvoz.

Zato povećanje plata od 50 ili 100 odsto nikako ne znači toliko veći BDP.

Drugi talas: firmama rastu troškovi

Ovo je drugi inflacioni kanal – cost-push inflation.

Firma koja je radniku plaćala 600 eura i od januara mora da mu isplati 1.000 ili 1.250 eura ne može 1. januara povećati produktivnost za 67 ili 108 odsto.

Razliku mora negdje pronaći.

Može smanjiti profit, povećati prodaju, podići cijene, automatizovati poslovanje, smanjiti broj radnika ili kombinovati više tih mjera.

Koliki dio će završiti u cijenama zavisi od djelatnosti.

Trgovac koji prodaje isti proizvod kao deset drugih trgovaca ne može jednostavno podići cijenu koliko želi.

Ali kod djelatnosti u kojima rad predstavlja veliki dio cijene usluge – ugostiteljstva, frizerskih i zanatskih usluga, građevine, održavanja, privatnog zdravstva, turizma, servisa, lokalnih usluga i dijela komunalnih djelatnosti – prenos troška zarada na cijene može biti mnogo direktniji.

Zato najveći efekat Euro modela ne očekujemo nužno kod televizora ili telefona.

Mnogo veći rizik postoji kod usluga.

To je važno i zbog onoga na šta MMF već upozorava: Crna Gora treba da ponovo uspostavi vezu između rasta plata i produktivnosti, upravo zbog konkurentnosti i rizika da rast zarada nastavi da hrani cijene.

Ni Evropa nam 2027. ne daje inflaciju od dva odsto

Crna Gora koristi euro i veliki dio cijena uvozi iz evropskog okruženja. Zato je važno šta se događa u eurozoni.

Evropska centralna banka je 10. septembra povećala ključne kamatne stope za 25 baznih poena, navodeći da sukob na Bliskom istoku i dalje stvara inflatorne pritiske.

Najnovija projekcija ECB-a predviđa:

2026: 3,0% inflacije

2027: 2,5%

2028: 2,1%.

Još važnije, inflacija bez energije i hrane – takozvana bazna inflacija – projektovana je na 2,6% u 2027., što znači da ni evropski domaći cjenovni pritisci još nijesu potpuno nestali.

ECB otvoreno naglašava da je prognoza veoma neizvjesna i da energetski i geopolitički šokovi mogu inflaciju ponovo pogurati naviše.

Dakle, Crna Gora od januara može dobiti: uvoznu evropsku inflaciju + domaći rast potražnje + domaći rast troška rada.

Zato međunarodni baseline ne možemo jednostavno prepisati na 2027. godinu.

Koliki bi mogao biti dodatni inflacioni efekat Euro modela?

Za ovakvu procjenu ne postoji jedna formula tipa: plata +70% = cijene +X%.

Ekonomisti koriste nekoliko transmisijskih kanala.

Najvažniji su:

wage pass-through – koliko većeg troška zarada firma prenese u cijenu;

marginal propensity to consume – koliko dodatnog prihoda građani potroše;

import leakage – koliko te dodatne potrošnje ode na uvoz;

output gap – koliko slobodnog proizvodnog kapaciteta ekonomija ima;

inflation expectations – da li firme i građani očekuju dalja poskupljenja;

second-round effects – drugi krug rasta cijena kroz rente, ugovore, komunalije i nove zahtjeve za povećanjem zarada.

Kombinovanjem tih efekata dobijamo scenarijsku, a ne matematički sigurnu prognozu.

VOP model: Euro model može dodati 1,5 do 3 procentna poena inflacije

Naša polazna pretpostavka je da bi se, bez novog velikog domaćeg šoka, inflacija tokom 2027. kretala približno oko tri odsto, u skladu sa trendom međunarodnih projekcija i evropskim okruženjem.

Svjetska banka pritom već upozorava da je inflacija u Crnoj Gori jača od očekivanja i da rizici ostaju prisutni.

Na taj baseline dodajemo tri kanala Euro modela.

1. Prenos većeg troška rada u cijene: +0,8 do +1,5 procentnih poena

Najveći efekat očekujemo kod usluga i drugih radno intenzivnih djelatnosti.

2. Veća potrošnja stanovništva: +0,5 do +1 procentni poen

Efekat nije veći jer će dio dodatne kupovne moći završiti u uvozu, štednji i otplati kredita.

3. Drugi krug – komunalije, rente, ugovori, cjenovnici i očekivanja: +0,3 do +0,7 procentnih poena

Efekti se ne moraju pojaviti odmah u januaru.

Zbirno govorimo o potencijalnom dodatnom inflacionom impulsu reda: +1,5 do +3 procentna poena.

To ne znači da će inflacija biti baseline + tri procentna poena u svakom scenariju, jer se pojedini efekti preklapaju.

Zato centralni raspon postavljamo konzervativnije.

Centralni scenario: 5–6 odsto inflacije u 2027.

Na osnovu sada dostupnih podataka VOP-ova scenarijska procjena izgleda ovako:

Povoljan scenario podrazumijeva da evropske cijene energije oslabe, firme apsorbuju značajan dio dodatnog troška, uvoz zadovolji veliki dio dodatne tražnje i ne dođe do snažnog drugog kruga poskupljenja.

Centralni scenario pretpostavlja da se trošak rada djelimično prenese u cijene, potrošnja snažno poraste, a evropska inflacija ostane približno na sada projektovanoj putanji.

Nepovoljan scenario podrazumijeva kombinaciju Euro modela sa novim energetskim ili geopolitičkim šokom u Evropi, snažnim rastom uslužnih cijena i većim prenosom troška rada na potrošače.

Zato je naša centralna tačka približno 5,5% prosječne inflacije tokom 2027.

Ali tu cifru treba tretirati kao sredinu scenarijskog intervala, a ne prognozu sa decimalnom preciznošću.

Cijene neće nužno eksplodirati 1. januara

Još jedna važna stvar: povećanje plata nastaje gotovo odmah.

Prenos na cijene može trajati mjesecima.

Prvi talas možemo očekivati u januaru, februaru i martu, naročito kod usluga koje brzo mijenjaju cjenovnike.

Drugi i vjerovatno važniji talas može stići tokom proljeća i turističke sezone, kada firme već imaju nekoliko mjeseci iskustva sa novim fondom zarada i kada veća sezonska tražnja olakšava povećavanje cijena.

Treći krug može se pojaviti tokom jeseni, sa obnovom ugovora, zakupnina, dobavljačkih cijena i eventualnih javnih tarifa.

Ilustrativni VOP scenario međugodišnje inflacije zato izgleda ovako:

To nije zvanična prognoza, već vremenska raspodjela našeg centralnog scenarija.

Najvažnije upozorenje stiglo je prije nego što je Euro model najavljen

MMF je još u konsultacijama za Crnu Goru naglasio da treba ponovo povezati rast zarada sa rastom produktivnosti.

Analizirajući prethodne reforme, Fond je utvrdio da je od kraja 2021. do kraja 2024. neto zarada porasla 88 odsto, dok je domaća tražnja postala sve važniji izvor inflacije i rastućeg uvoza.

Svjetska banka ovog proljeća dolazi do vrlo sličnog zaključka za region: rast realnih prihoda, koji je podržan minimalnim zaradama, socijalnim transferima, penzijama i kreditima, doprinosio je širokim domaćim inflacionim pritiscima.

Drugim riječima, dvije najveće međunarodne finansijske institucije već su opisale mehanizam koji će Euro model od januara dodatno pojačati.

Ko će na kraju stvarno dobiti, a ko izgubiti

Inflacija od pet ili šest odsto neće poništiti povećanje čovjeku čija plata sa 600 poraste na 1.250 eura.

Njegov realni dobitak i dalje bi bio ogroman.

Ali problem nastaje kod ljudi kojima prihod ne raste približno tim tempom.

To su prije svega penzioneri, korisnici socijalne pomoći, ljudi sa fiksnim prihodima i domaćinstva koja najveći dio prihoda troše na hranu, stanovanje i osnovne usluge.

Ako je godišnja inflacija 5,5 odsto, prihod koji ostane nominalno isti poslije godinu dana ima približno 5,2 odsto manju realnu kupovnu moć.

Drugim riječima, čovjek može na računu imati isti broj eura, a moći da kupi manje.

I zato efekat Euro modela neće biti isti za sve.

Najveći test neće biti januarska plata, nego cijene od juna do decembra

Ako Euro model poveća domaću proizvodnju, formalnu zaposlenost i produktivnost, dio većeg troška zarada ekonomija će moći da apsorbuje bez snažnog rasta cijena.

Ako se, međutim, produktivnost ne promijeni, a stotine miliona dodatne kupovne moći krenu prema istoj količini domaćih roba, usluga i stanova, pritisak će se preliti u cijene i uvoz.

Svjetska banka već procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni motor crnogorskog rasta i upozorava na kombinaciju persistentne inflacije, velikog tekućeg deficita i zavisnosti od spoljnog finansiranja.

Zato je najvažnije pitanje za 2027. manje spektakularno od obećane plate od 1.250 eura koliko će od tih 1.250 eura vrijediti u prodavnici šest i dvanaest mjeseci kasnije?

Prema sada dostupnim podacima i transmisijskim kanalima koje su MMF i Svjetska banka već registrovali u Crnoj Gori i regionu, VOP centralni scenario je prosječna inflacija od približno 5–6 odsto tokom 2027.

Povoljne međunarodne okolnosti mogu je zadržati bliže četiri odsto.

Kombinacija domaćeg šoka plata i novog evropskog energetskog udara može je odvesti prema 6–8 odsto.

I upravo zato će prava cijena Euro modela moći da se procijeni tek kada se uz novu nominalnu platu stave nova cijena hrane, usluga, stanovanja, komunalija i svega onoga što tom platom treba kupiti.

Ekipa VOP-a