GRAĐEVINSKA MAFIJA JAČA OD DRŽAVE: Sada već izvjesne nestašice vode na Primorju, država nemoćna da se obračuna sa devastatorima
Da li je država, sa svim svojim resursima, zaista nemoćna pred građevinskom mafijom, u mjeri da dozvoli katastrofičan scenario propasti turističke sezone koji je na pragu?
Međutim, ono što se dešavalo od petka do danas, jasno ukazuje da država nije u stanju da se obračuna sa građevinskom mafijom i pojedincima, koji već godinama, ugrožavajući golu egzistenciju ogromnog broja crnogorskih građana, nelegalno ostvaruju enormne profite.
Božović napustila Operativni tim, ne želi da bude saučesnik
Zamjenica zaštitnika imovinsko pravnih interesa države, Marija Božović, potvrdila je za VOP da je u subotu napustila Operativni tim koji ima zadatak da spriječi nelegalnu eksploataciju šljunka iz Morače i ukloni nelegalne objekte građevinskih kompanija.
“U ponedjeljak ću to i formalizovati zvaničnim dopisom. Stojim pri onome što sam odlučila i rekla kolegama iz tima”, kazala nam je Božović juče u telefonskom razgovoru.
Ona je potvrdila da ne podržava stav odnosno strategiju pregovora i traženja novih lokacija za devastatore.
“Prosto ne mogu da vjerujem da se pregovara sa onima koji su učinili takve strahote. Dovoljno je otiči na lice mjesta i vidjeti na šta liči taj prostor, kao da ste ušli u neki horor film”, kaže Božović.
U subotu je, podsjetimo, u javnost dospjela prepiska članova Viber grupe Operativnog tima, iz koje se vidi da direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić zagovara dogovor sa vlasnikom Cijevna komerca, Danilom Petrovićem, da se njegovoj kompaniji obezbijedi alternativna lokacija i koncesija za kamenolom, u čemu je imao podršku rukovodica tima iz Ministarstva poljoprivrede, Stevana Gajevića.
Prethodno je direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić pitao zbog čega u petak nije nastavljeno sa rušenjem odnosno demontiranjem betonske baze preduzeća “Cijevna komerc”.
Inspekcija zapečatila asfaltnu bazu Tehnoputa na Cijevni, radnici jutros nastavili sa proizvodnjom
Cijevna i Morača neprepoznatljive zbog vađenja šljunka
U petak su, podsjetimo, na osnovu inspekcijskog rješenja trebali biti srušeni nelegalni objekti Cijevna komerca. Umjesto rušenja, počelo se sa demontažom, koja je prekinuta nakon što su novinari napustili lice mjesta.
Nakon što je Božović napustila Viber grupu, pojedini članovi Operativnog tima su krenuli u “potragu” za “špijunom” koji je objelodanio diskusiju pa je šef tima, Stevan Gajević čak najavio da će obavijestiti tužioca, iako bi rad Operativnog tima trebao biti javan.
“Neka ovo prenoći do sjutra da izvršimo konsultaciju sa tužiocem jer zvanično objavljivanje prepiske stavova i razmišljanja ljudi u grupi svakako nije bezazleno. I otprilike je jasno da nekome smeta uspjeh, ma koliki da je”, naveo je Gajević.
A u čemu se ogleda taj uspjeh, kada su asfaltne baze još uvijek na istim mjestima, i kada se uprkos svim akcijama, zabranama, rješenjima, iz Morače šljunak i dalje vadi svakodnevno, teško je reći.
Šteta se mjeri stotinama miliona, ugrožena ovogodišnja turistička sezona
Iako je moratorijum na eksploataciju šljunka na snazi od 2017. godine, ilegalna eksploatacija nesmetano se odvija a, prema procjenama struke, šteta po državu mjeri se stotinama miliona eura.
Svojevremeno je bivši ministar poljoprivrede, Aleksandar Stijović saopštio da šteta po državu samo u pojasu ušća Cijevne u Moraču iznosi preko 138 miliona eura.
Postupajući tužici odbacili su, u mandatu poslednje dvije vlade, na desetine krivičnih prijava koje je podnosila policija.
Ukoliko, kao što sa izvjesnošću najavljuje Zoran Lakušić Ispred Regionalnog vodovoda, ovoga ljeta bude nestašice vode na Crnogorskom primorju, štete po građane, državu i njenu ekonomiju biće nemjerljive.
Da li je država, sa svim svojim resursima, zaista nemoćna pred građevinskom mafijom, u mjeri da dozvoli katastrofičan scenario propasti turističke sezone koji je na pragu?
Koliko će iznositi šteta ukoliko turisti, ne samo ove, već i narednih godina, zaobiđu Crnogorsko primorje zbog neurednog snabdijevanja vodom?
Da li je privatni interes malog broja privilegovanih građevinskih profitera važniji od interesa države i građana?
Da li država smije sebi dozvoliti da pregovara i pravi dogovore sa onima koji godinama uzurpiraju i uništavaju državnu imovinu i stiču ekstra profit? Zbog čega ih, beskompromisno, ne privede pravdi?
Da li su institucije u Crnoj Gori u toj mjeri srasle sa organizovanim kriminalom, da je nemoguće tu vezu prekinuti?
Da li postoji istinska i iskrena politička namjera da se pipci kriminalnih hobotnica urasli u sistem, beskompromisno kidaju?
Da li će, i kada, crnogorski građani, koji plaćaju pljačku, uništavanje i uzurpaciju državne imovine, dobiti odgovore na ova pitanja?
Ili ih dobijaju svakoga dana? Između ostalog i kroz “strategiju” Operativnog tima da sa uzurpatorima pregovara i izlazi u susret njihovim zahtjevima i željama.
Rješenja i zabrane mrtvo slovo na papiru
Članovi Opertivnog tima su, tokom proteklih par mjeseci, realizovali određene aktivnosti, ali očigledno, nedovoljno, da bi asfaltne baze bile uklonjene i eksploatacija zaustavljena.
Rješenja, zabrane, nalozi su – mrtvo slovo na papiru.
Tako su za Asfaltnu bazu „Bemax“ donijeta tri rješenja o rušenju bespravno podignutih objekata. Nadležni sekretarijat Glavnog grada donio je Rješenje o prekidu postupka legalizacije.
Za asfaltne baze Putevi i Tehnoput, donijeta su rješenja o zabrani upotrebe predmetnih objekata jer nijesu upisani u katastar.
Za 6 objekata „Montenegropetrol“ donijeta su Rješenja o rušenju jer su isti objekti izgrađeni bez dozvole. Nadležni sekretarijat Glavnog grada donio je Rješenje o prekidu postupka legalizacije. Objekti nisu srušeni. Za drobilišno postrojenje firme „Čelebić“ u Kokotima – donešeno je rješenje o zabrani rada objekta jer nije upisano ukatastar. Objekti i skladišta „Cijevna Komerc“ na lokaciji KO Cijevna – donijeto je rješenje o zabrani rada objekta jer nije upisano u katastar…
V.M.