UŽIVO: Spajić tvrdi da se već vidi da ćemo imati sezonu, privrednici protiv povećanja akciza (VIDEO)

Ministar finansija Milojko Spajić kazao je danas na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da je izvjesno da će biti sezone, te da su dosadašnja predviđanja “gotovo pesimistična”. 

Spajić je danas odgovarao na primjedbe u vezi predloženog budžeta za 2021. godinu. 

Tokom rasprave o predlogu budžeta za ovu godinu predstavnici poslovnih udruženja ( Privredna komora, Unija poslodavaca, Američka privredna komora, Montengro biznis alijansa) Asocijacija menadžera, NVO sektora, sindikata, Državne revizorske institucije (DRI) i Centralne banke iznose svoje stavove o budžetskoj politici za ovu godinu.

Spajić je rekao da će Vlada u sledećim godinama agresivno podsticati novo zapošljavanje a da je samo početak odluka da se za za novozapošljenje umanje porezi i doprinosi za 90% u prvoj godini, 60% u drugoj i 30% u trećoj.

Što se tiče kapitalnog budžeta kazao je da je teško za kratak period promijeniti kapitalni budžet.

Na primjedbu da je izostala razvojna komponenta budžeta, Spajić kaže da je se ne slaže. 

Privrednici traže da Vlada odustane od povećanja akciza na duvan, alkoholna pića, gazirana pića i slatikiše jer, kako su istakli, to će imati negativne efekte po budžet zbog izvjesnog rasta sive ekonomije.

Zbog nove akcizne poltike cijene kutije cigarete od 1. jula mogle bi biti veće za oko 30 do 50 centi, litar gaziranih pića za 12 centi, kilogram slatkiša za 72 centa, a alkoholnih pića od 7 do 15 centi zavisno od vrste i procenta alkohola.

Predstavnici CBCG i DRI ocijenili su pozitivnim prelazak na budžetsko finansiranje, ali smatraju upitnim ostvaranje planiranih budžetskih prihoda, između ostalog, zbog neizvjesnosti koju nosi pandemija.

On je kazao da je veliki procenat pušača, dijelom zato što su jeftine cigarete. Kako je kazao to je i pritisak na zdravstveni sistem. 

“Za šećer, prevalencija je 12 posto za šećernu bolest što je najviše u Evropi i to je nedopustivo”, kazao je. 

Kazao je da bolnice nisu opremljene. U Japanu, kako kaže, na svakih 30 godina se ruše bolnice. 

“Investicije u zdravstvo moraju biti mnogo veće”,. a to ne može bez određene žrtve u ovom slučaju akciza. 

Spajić je kazao da će borba protiv sive ekonomije biti prioritet.

“Siva ekonomija je poraz država, i borba protiv nje nije laka”, kazao je Spajić. 

On je rekao da je 3 odsto fiskalnog deficita odlična poruka investitorima. 

“Najveći problem naše ekonomije za grinfild investicije je preveliki rizik naše ekonomije. Mi ovim smanjujemo rizik”, kazao je.

Odgovarajući na pitanje Sindikata o velikom broju nezaposlenih, kazao je da je Vlada krenula u borbu protiv nezaposlenisti. 

Kaže da vjeruje da ankete Monstata nisu tačne te da ih treba unaprijediti. 

On objašnjava veliki broj ugovora o djelu time što još nisu urađene sistematizacije. 

Kaže da je 40 miliona eura opredijeljeno za kovid mjere, 26 miliona za ToMontenegro iz budžetske rezerve. 

Kazao je da se Vlada obavezala da će budžetska rezerva biti trošena transparentno. 

U Tekućoj rezervi postoji oko 120.000 eura za izdratke liječenja

Odmah nakon usvajanja budžeta, radiće se, kako je kazao Spajić, na izdizanju pozicije budžetskog inspektora na veći nivo. 

Spajić je rekao i da će se ubuduće raditi na tome da se “uspostave jednaki aršini za sve”, bez obzira na politička opredijeljenja.

Damir Šehović (SD) je prigovorio povodom početka plenarne rasprave o budžetu, dok se ne završi rasprava na Odboru za ekonomiju. 

On je kazao predsjedniku Odbora Vladimiru Jokoviću da bi trebalo obezbijediti dovoljno vremena da se za završi rasprava na Odboru prije parlamentarne rasprave o budžetu. 

On je kazao da misli da niko nije zadovoljan odgovorima o realnosti prihodne strane budžeta kada su u pitanju akcize i oporezivanje nelegalno stečene imovine. 

Raško Konjević (SDP) pitao je zašto još uvijek nema fiskalne strategije koja je ključni dokument Vlade.

“Predviđeno je da fiskalnu strategiju usvaja parlament. Prošla Vlada je formirana u novembru, a u junu je usvojena fisklana strategija”, kazao je Konjević. 

On je rekao da Crna Gora nema obavezu prilagođavanja akciznoj politici EU do ulaska a Hrvatska je usklađivala četiri godine nakon ulaska u EU. 

Konjević je, govoreći o politici akciza, rekao da Crna Gora u svom procesu pristupanja EU nema izričitu obavezu prilagođavanja akciznoj politici EU sve do trenutka ulaska u Evropsku uniju. „

Recimo, Hrvatska je imala period usklađivanja sa tom politikom četiri godine nakon ulaska u EU. Teza da će nam povećanje akciza obezbjediti brži ulazak u EU prosto nije tačna“, rekao je Konjević. On je rekao da ključne procjene zavise od turizma, te da ćemo tokom avgusta vidjeti ‘jesmo li na zelenoj grani’. 

„Šta smo mi pomogli privredu od korona krize mimo onoga što su subvencije zaposlenima? Koje su to mjere aktivne politike koje smo mi imali u pripremi turističke sezone 2020/2021?“, pitao je Konjević.

On je iskazao saglasnost sa mjerama koje je Vlada predložila, konkretno za pitanje dječijeg dodatka, ali smatra da, kao i u pogledu akciza treba biti prilično osjetljiv.

„Vjerujem da je ono što je poslovna zajednica iskazala vezano za akcize na duvan je sve osim politika, jer njih politika ne interesuje nego isto biznis koji je u tom segmentu zastupljen. Ako je sivo tržište, kako sam čuo, negdje na nivou 40 odsto – zar nije valjda logično da prvo idemo u eliminisanje sivog tržišta pa da onda nakon stabilizacije sa poslovnom zajednicom dogovaramo novu politiku akciza, posebno što ćemo ovu primjenjivati od 1. jula“, kaže Konjević.

On je ukazao i na rizik da će, sa primjenom ove akcizne politike od 1. jula, cijene cigareta biti skuplje nego u zemljama u regionu – od 30 do 90 odsto zavisno koja je zemlja u pitanju. „Ne mislim da se politikom akciza vodi zdravstvena poltika. Ne može nam za povećavanje akciza i uvođenje novih jedan od ključnih argumenata biti to da tako želimo da rasteretimo troškove zdravstvenog sistema, a sa druge strane ne čujemo dovoljno ostalu argumentaciju“, zaključuje Konjević.

Pitao je Spajića i ministra ekonomije Jakova Milatovića, šta se suštinski pomoglo privredi mimo subvencija.

“Koje su to mjere aktivne politike koje smo imali prema turizmu u pripremi turističke sezone? Ministri kažu da smo imali niz aktivnih mjera na suzbijanju nezaposlenosti. Imamo mjeru koja i dalje nije stupila na snagu jer zakonska regulativa nije usvojena. Za vrijeme ove Vlade broj nezaposlenih se povećao za deset hiljada”, rekao je Konjević.

V.R.