Profesor Ševarlić: Sva hrana nam je zatrovana, dobro je da smo živi!

Pored crvenog mesa i mesnih prerađevina, koje je SZO proglasila kancerogenim, građani jedu i voće i povrće zatrovano pesticidima, ribu iz olovom zagađenih reka i mora, a na domaćem tržištu, iako zabranjene, nalaze se i GMO žitarice.

Ova nezdrava hrana može dovesti do brojnih oboljenja – od trovanja olovom i pesticidima do genetske mutacije, pada imuniteta, pa čak i kancera, upozoravaju sagovornici Kurira.

– Period tova kod junećeg mesa iznosi 10,5 mjeseci, a kod svinja tri do četiri, međutim, poljoprivrednici su sve manje spremni da čekaju da do toga dođe prirodnim putem, već ovaj period skraćuju davanjem aditiva i hormona rasta stoci. Pored toga, u mesu se nalaze i tragovi GMO soje, koja je, iako je zabranjena, ušla u lanac ishrane stoke zbog toga što je jeftinija od 30 do 40 odsto – objašnjava agrarni analitičar Vojislav Stanković.

Prema njegovim riječima, meso se dodatno zagađuje tokom prerade nitratima i nitritima, raznim vještačkim pakovanjima za kobasice i salame, a kvalitet se gubi i u procesu sušenja, koji je nekada bio prirodan, a danas se odvija pomoću moderne tehnologije.

Hormoni rasta dodaju se i voću i povrću, a naročito je poznato da se na taj način „potpomaže“ paradajz. Voćari prskaju voće hemikalijama više od onog što je dozvoljeno, odnosno čak 12 do 14 puta godišnje – navodi Stanković, koji kaže da je siromaštvo osnovni razlog zbog kog građani ne vode više računa o ishrani.

Miladin Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, ističe da i pored hemijskih supstanci i aditiva kojima se truje hrana, opasnost predstavlja već zagađena životna sredina.

– Zagađeno je sve – od vazduha, vode, zemljišta do flore i faune. A majka svih bolesti je u tanjiru – navodi Ševarlić.

Da li će i kada zagađena hrana uticati na razvoj neke bolesti, kako kaže dr Miloš Maksimović, profesor na Medicinskom fakultetu, zavisi od imuniteta i genetskog sklopa.

– Opasnost po zdravlje od nebezbjedne hrane može biti različita – od rezistentnosti na antibiotike zbog prekomernog vakcinisanja životinja, pa sve do genetske mutacije ploda od zagađenosti hrane i ribe olovom.

Bezbjedne namirnice jednostavno ne postoje, ali postoje proizvodi boljeg i lošijeg kvaliteta – kaže Maksimović.

Sanja Čelebićanin, načelnica Veterinarske inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede Srbije, kaže da su inspektori ovog ministarstva na terenu ustanovili da mnogi proizvođači ne poštuju propise o deklaraciji mesa.

– Zdrava hrana ne postoji. Ono što je zdravo za jednog ne mora biti i za drugog, ali potrošači moraju na deklaraciji biti precizno obaviješteni o tome šta kupuju.