DAKOVIĆ ZA VOP: Povučeni iz prodaje Snikers i Tviks, imamo NEDOPUSTIVO mali broj inspektora za bezbjednost hrane

Direktorka Uprave za bezbjednost hrane Vesna Daković kazala je za VOP portal da su iz prodaje u Crnoj Gori povučeni sladoledi Snikers i Tvix od po šest komada, kao i tri serije proizvoda Dukatos voćnog jogurta, i poslati na analizu.

Daković je, odgovrajući na pitanja VOP-a a povodom informacije da su u susjednoj BIH sa tržišta povučeni sladoledi Snikers, Tvix, Bounti i M&M jer je u njima pronađen pesticid, kao i oslić u kojem su pronađeni paraziti, kazala da se kotnrola hrane u Crnoj Gori vrši kroz više mehanizama ali i da Uprava ima nedopustivo mali broj inspektora.

U Snikersu, Tviksu i Bauntiju pronađeni PESTICIDI, u osliću PARAZITI, povlače se sa tržišta BIH

Da li su navedeni proizvodi, koji su povučeni iz prodaje u BIH, kontrolisani u Crnoj Gori i da li su pronađeni pesticidi odnosno paraziti? Da li je, ako su neispravni, naloženo povlačenje? 

Vezano za predmetne sladolede u kojima je pronađen ostataka etilen oksida, Uprava je povukla sa tržišta Crne Gore dvije vrste proizvoda, koje su uvezene u Crnu Goru, te da su isti poslati na laboratorijsku analizu radi provjere. U pitanju su pakovanja „Snikers“ i „Tviks“ od po 6 komada i samo dva lota. Napominjemo da je ovo povlačenje izvršeno na bazi notifikacije „predostrožnosti“, što ne predstavlja značajan rizik po zdravlje kupaca. Takođe, želimo da Vas obavjestimo da su na isti način u ovoj nedelji povučene tri serije za dvije vrste proizvoda Dukatos voćnog jogurta, po istoj notifikaciji „predostrožnosti“, a na bazi obavještenja proizvođača i u jednom i drugom slučaju.

Uprava za bezbjednost hrane, u svom redovnom poslovanju vrši kontrole kroz više mehanizama: kontrole pri uvozi hrane, monitoring na unutrašnjem tržištu i kontrole na bazi notifikacija koje dobijamo ili kroz RASAF sistem ili nekada kroz obavještenja od strane proizvođača, kao što je bilo u konkretnom slučaju.

Vezano za pitanje oslića, nije bilo utvrđenih nepravilnosti za sada. Takođe još uvijek nijesmo dobili nikakvu notifikaciju o opasnosti da se ovakav proizvod nalazi na našem tržištu. Ukoliko do toga dođe, procedura je jasna. Proizvod će biti odmah povučen.

Koliko inspektora kontroliše kvalitet hrane u Crnoj Gori trenutno? Da li je to dovoljno? 

U Upravi za bezbjednost hrane imamo nedopustivo mali broj inspektora za potreban obim posla. Naime, u Upravi radi 14 inspektora za hranu, 15 veterinarskih i 15 fitosanitarnih inspektora. Veterinarski i fitosanitarni inspektori su granični inspektori, što znači da kada uzmemo u obzir granične prelaze na kojima moraju biti prisutni, ostaje mali broj inspektora za kontrolu unutrašnjeg tržišta. Ipak, Uprava za bezbjednost hrane uspjeva da kroz dobru organizaciju, ovlašćenja za inspekijski nadzor službenika koji ispunjavaju uslove (što nam dozvoljava Zakon o inspekijskom nadzoru) i predanom radu zaposlenih, koji je svakodnevno mnogo duži od radnog vremena, kontroliše hranu na tržištu u veoma visokom stepenu. Zbog stalnih ograničenja za zapošljavanje, nikako ne dolazimo u mogućnost da zapošljavamo inspektore i time jačamo sistem službenih kontrola, koji nam je između ostalog i jedno od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12.

Koliko kontrola je obavljeno u poslednjih mjesec dana i koliko je pronađeno propusta u ispravnosti hrane? Šta je preduzeto u konkretnim slučajevima? 

Od početka turističke sezone broj kontrola je značajno povećan. Na žalost, zbog nedostatka finansijskih sredstava koji su trebali biti odobreni u budžetu za potrebe kontrola u ljetnjoj turističkoj sezoni, formirali smo mobilne timove inspektora koji vrše kontrole dominantno u primorskim opštinama. Dakle, organizujemo dnevno nadzor jedene opštine i u njoj dođu inspektori iz više opština, uključujući i one iz centralne regije. Jeste da je to veliko opterećenje za inspektore i ovlašćena lica, jer se radi po cijeli dan, ali svaki dan se izvrši nadzor u minimum 30tak objekata u kojima se priprema i poslužuje hrana. Pored redovnog posla, ovo stvara ogromno dodatno opterećenje, ali sistem kontrola hrane mora funkcionisati.

Da li je neko od proizvođača odnosno prodavaca neispravne hrane odgovarao na bilo koji način, osim što je neispravna hrana povučena, ili joj nike dozvoljen ulaz u CG? 

U poslu kontrole bezbjednosti hrane, mjera koju inspektori najčešće nalažu jeste zabrana obavljanja djelatnosti do otklanjanja nepravilnosti. Naime, cilj naših inspektora jeste da uklone rizik od nebezbjedne hrane na tržištu, a to se ne radi kroz kaznu, već kroz mjeru zabrane rada do uspostavljanja procedura i uslova koji obezbjeđuju higijensko pripremanje, čuvanje, posluživanje hrane, koje je preduslov za bezbjedanost hrane. Mjera koju inspektori preduzimaju jeste uništavanje hrane koja je nepoznatog porijekla ili izmjenjenih svojstava. I na kraju naravno mjera jeste kažnjavanje ili pokretanje prekršajnog postupka i naravno da su i ove mjere često preduzimane.

Kada je u pitanju uvoz hrane, veoma je važno znati da prilikom proedure uvoza, uvoznik iako je poznat, nije odgovoran za hranu koja se uvozi do momenta dok ona ne bude rješenjem inspektora i kroz carinsku proceduru data na raspolaganje njemu za stavljanje na tržište. Iako ima određeni broj pošiljki hrane za koju se zbog utvrđenih nepravilnosti zabranjuje stavljanje na tržište Crne Gore, uvoznik se ne kažnjava, jer on nije odgovran. Naime, takva pošiljka nije ni ušla na tržište koje je pod našim nadzorom.

Koji proizvodi su najrizičniji – meso, mliječni proizvodi, jaja, voće, povrće?

Naravno, hrana životinjskog porijekla nosi veći rizik. Potrebni su posebni uslovi proizvodnje, čuvanja, transporta, pripreme. Ipak, sva ova pravila su prilično standardizovana u cijelom svijetu i u dijelu uvoza hrane životinjskog porijekla najmanje je pošiljki ove hrane za koje se zabranjuje uvoz. Na unutrašnjem tržištu je ova vrsta hrane pod posebno pojačanim nadzorom i češća je mjera uništavanja, a zbog neadekvatnog čuvanja ili pripreme. Sa druge strane, pri uvozu najviše neusaglašenih pošiljki je voća i povrća i to zbog nedozvoljene upotrebe pesticida, ali u unutrašnjem prometu ova hrana ne predstavlja značajan rizik.

Na šta građani treba posebno da obrate pažnju kada kupuju u prodavnicama? 

Prilikom kupovine, prvo i najvažnije jeste da se hrana kupuje u registrovanim objektima. To je prvi znak da je hrana pod nadzorom. Hrana koja je jasno označena, deklarisana, znači da je predmet nadzora. I na kraju, treba obratiti pažnju na organoletptička svojstva. Ako je promjenjena boja ili miris proizvoda, takve proizvode naravno ne treba kupovati i odmah treba obavjestiti prodavce ili šefove objekta o uočavanju takvog proizvoda i zahtjevati da se povuče.

Kako na pijaci prepoznati koji proizvodi su hipertretirani pesticidima? Postoje li neke generalne preporuke? 

Na žalost, kada su u pitanju pesticidi ne postoji način da se organoletptički posumlja u prekomjernu ili neadekvatnu upotrebu istih. Samo laboratorijska analiza može potvrditi nedozvoljeni sadržaj pesticida. Preporuka je zbog toga da se voće i povrće kupuje opet u registrovanim objetima, jer takvi imaju obavezu uspostavljanja procedure kojom predupređuju da u svom objektu stave proizvod koji bi mogao imati nedozvoljeni sadržaj pesticida.

Nikola Radojević