Đukanović danas poništava odluku o izborima 23. oktobra, ima dvije opcije

Predsjednik Milo Đukanović danas će saopštiti šta će preduzeti povodom odluke Ustavnog suda da je odluka o odlaganju lokalnih izbora u 14 opština bila neustavna, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.

Službeni list Crne Gore u ponedjeljak je objavio odluku Ustavnog suda kojom se ukida Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi i prestaje da važi danom objavljivanja ove odluke.

Predsjednik Đukanović odbio je prvi put da potpiše izmjene zakona kojima su odloženi lokalni izbori, ali je parlament po drugi put isto glasao nakon čega je obaveza Predsjednika bila za zakon potpiše.

Odluka Ustavnog suda zahtijeva postupanje, odnosno poništenje odluka proisteklih iz neustavnog zakona, pa je izvjesno da će Đukanović odluke o raspisivanju izbora za 23. oktobar poništiti.

Međutim, šta će se potom dešavati, za sada je neizvjesno.

Da li će Đukanović ponovo raspisati izbore za isti, ili neki drugi datum?

Ova situacija nije zabilježena u Crnoj Gori otkada je uvedeno višestranačje tako da nije jasno da li će se održati lokalni izbori u 14 crnogorskih opština 23. oktobra ili će predsjednik izbore zakazati za drugi termin.

Dekan Pravnog fakulteta Đorđe Blažić ocijenio je za TVCG da Đukanović ima dvije opcije.

“Jedna je da poništi svoje odluke o raspisivanju lokalnih izbora i da raspiše nove izbore. Druga opcija koja je mnogo čistija sa formalno pravnog aspekta je da izmijeni svoje odluke o raspisivanju izbora i da ponovo raspiše izbore vodeći računa da ne skraćuje niti produžava mandat skupštinama”, kazao je Blažić.

On je ocijenio da su Crnu Goru u pravni i društveni haos uvele vladajuće partitokratije.

“Problem je što sada ne mogu tek tako da se iščupaju. Najviše gubi narod, oni ništa ne gube”, kazao je Blažić.

Ugledni pravnici i opozicione partije protivili su se odlaganju lokalnih izbora insistirajući da je zakonom jasno definisano koliko traje mandat izabranom sazivu odbornika, kao i da nije moguće produženje mandata odbornika i rokovi za održavanje lokalnih izbora.

Osporeni Zakon, odnosno odredba ĉlana 209.a tog zakona, po ocjeni Ustavnog suda, nije u saglasnosti ni sa Smjernicama i Obrazloženjem Kodeksa dobrog vladanja u izbornim pitanjima – Venecijanske komisije, prema kojima se izborni sistemi smiju mijenjati najkasnije godinu dana uoĉi izbora, ili moraju biti utvrđeni ustavom ili zakonom višeg nivoa od “običnog” zakona.

Ustavni sud je utvrdio da osporeni Zakon nije donijet u skladu s odredbom člana 91. stav 3. Ustava, odnosno da nije donijet dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika.

“Zbog izostanka Ustavom propisane (dvotrećinske) većine za njegovo donošenje, Ustavni sud je utvrdio njegovu formalnu neustavnost i ukinuo osporeni Zakon u cjelini”, naveo je Ustavni sud.

Ustavni sud je jednoglasno ocijenio da Zakon o dopuni zakona o lokalnoj samoupravi, kojim su lokalni izbori u više opština odgođeni za 23. oktobar, nije u skladu sa Ustavom.

Sud je jednoglasno donio odluku kojom se ukida Zakon o dopuni zakona o lokalnoj samoupravi.

Ocijenio je da je osporeni Zakon suprotan jedinstvu pravnog poretka i da je trajanje mandata različito uređeno u tom zakonu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika.

Sudije su ocijenile i da se trajanje mandata uređuje zakonima kojima se uređuje izborni sistem i da je za donošenje tih zakona potrebno dvije trećine glasova svih poslanika.