Gerasimova: Uvođenje viza – obaveza ili udarac na domaći turizam?

U Crnoj Gori živim već dvadeset godina. Nekada sam ovdje došla iz Rusije, ali danas mi je teško da sebe nazovem strankinjom.

Ovdje su odrasla moja djeca, ovdje su moja porodica, prijatelji, posao i moj dom. Tokom svih ovih godina Crna Gora za mene nije postala samo zemlja u kojoj živim — postala je moja zemlja, počinje razgovor za “Dan” ruska državljanka Natalija Gerasimova, koju smo pitali za mišljenje o uvođenju viza Rusima od 1. novembra.

“Sjećam se kako se mijenjala, kako su se gradili putevi, nicale nove kuće, hoteli i preduzeća, kako je ova mala balkanska država postepeno postajala sve poznatija i privlačnija ljudima iz cijelog svijeta. Radovala sam se tim promjenama i danas iskreno želim Crnoj Gori napredak i prosperitet. Možda je upravo zato vijest o uvođenju viznog režima za državljane Rusije, počev od 1. novembra, u meni izazvala ne toliko uvrijeđenost koliko zabrinutost. Ne samo za Ruse kojima će sada biti teže da dolaze ovdje, već prije svega za samu Crnu Goru”, kaže Gerasimova.

Navodi da u potpunosti razumije težnju Crne Gore da postane članica Evropske unije, te da je to njen politički izbor i da ga poštuje.

“Usklađivanje vizne politike sa evropskim pravilima dio je tog puta. Ali, čini mi se da, dok razgovaramo o političkim obavezama, rizikujemo da izgubimo iz vida ono najvažnije: kako će se ova odluka odraziti na obične ljude, na ekonomiju i na budućnost zemlje”, navodi Gerasimova.

Podsjeća da je Crna Gora mala država čije blagostanje u velikoj mjeri zavisi od turizma, stranih investicija i otvorenosti prema svijetu.

A ruski državljani su tokom mnogih godina imali značajnu ulogu u tome. Prema zvaničnim podacima Monstata, tokom 2025. godine na ruske turiste odnosilo se 16,4% svih noćenja stranih gostiju u Crnoj Gori. U individualnom smještaju – apartmanima, sobama i kućama koje lokalno stanovništvo izdaje turistima – taj udio iznosio je čak 22,1%. Hajde da na trenutak zaboravimo procente i zamislimo šta se zapravo krije iza tih brojeva. To je porodica u Budvi koja izdaje dva apartmana i od novca zarađenog tokom ljeta živi preko zime. To je vlasnik malog restorana u Petrovcu koji računa na svoje stalne goste. To su vlasnici prodavnica, taksisti, turistički vodiči, građevinski radnici i ljudi koji održavaju nekretnine. Svi oni zavise ne od političkih deklaracija, već od toga hoće li turista doći, iznajmiti apartman, otići u restoran i ostaviti novac u lokalnoj ekonomiji.

Naravno, uvođenje viza ne znači da će ruski turisti potpuno prestati da dolaze. Ali u današnjem svijetu ljudi mogu da biraju između brojnih destinacija. Dodatna dokumentacija, troškovi i neizvjesnost mogu biti sasvim dovoljan razlog da izaberu neku drugu zemlju.

Posebno kada je riječ o porodičnom odmoru, kada je potrebno pribaviti dokumenta za više članova porodice. Može li se dogoditi da cijenu ispunjavanja međunarodnih obaveza dio crnogorskih porodica plati smanjenjem sopstvenih prihoda? A nešto drugo me posebno iznenađuje, ističe Gerasimova.

Dodaje da je u februaru 2025. godine sama Vlada Crne Gore isticala potrebu za postepenim usklađivanjem vizne politike sa Evropskom unijom, upravo radi zaštite ekonomskih interesa države.

“Tada je Vlada navodila da Crnu Goru godišnje posjeti oko 230 hiljada ruskih državljana, kao i da turizam predstavlja izuzetno važan dio domaće ekonomije. Prošlo je manje od dvije godine, a donijeta je odluka da se vize uvedu već od 1. novembra. Ne tvrdim da je ova odluka pogrešna. Možda Vlada ima snažne argumente i detaljne analize. Ali voljela bih da ih vidim. Koliko se očekuje da će se smanjiti broj turista? Kako će to uticati na prihode malih preduzeća i poreske prihode države? Da li su predviđene mjere koje bi mogle da ublaže moguće negativne posljedice? I, konačno, kako će novi sistem funkcionisati u praksi? Jer postoji ogromna razlika između formalnog prava na dobijanje vize i stvarne mogućnosti da se ona dobije brzo, jednostavno i bez nepotrebnih troškova”, izjavila je Gerasimova.

Pita se, ukoliko neko poželi da provede dvije nedjelje na Crnogorskom primorju, hoće li moći da dobije vizu bez dugog čekanja?

“Hoće li biti omogućeno elektronsko podnošenje zahtjeva? Hoće li se Crna Gora boriti za svakog turistu ili će mu jednostavno postaviti još jednu administrativnu prepreku? Ali, postoji i druga strana ove priče, o kojoj mi je posebno teško da govorim ravnodušno. Tokom posljednjih dvadeset godina hiljade ruskih porodica vezale su svoj život za Crnu Goru. Kupovale su i gradile kuće, otvarale preduzeća, stvarale radna mjesta, plaćale poreze. Njihova djeca išla su u crnogorske škole, učila jezik, sticala prijatelje. Za mnoge od njih Crna Gora odavno nije inostranstvo. Oni sebe ne doživljavaju kao privremene goste. Osjećaju odgovornost prema sredini u kojoj žive i žele da je vide uspješnom i prosperitetnom. Naravno, uvođenje viza ne oduzima ljudima sa važećim dozvolama pravo da ovdje žive. Ali šta će biti sa mogućnošću da pozovu svoje roditelje u poznim godinama, rođake i prijatelje? Hoće li biti teže razvijati poslovne veze, pozivati potencijalne investitore i partnere”, istakla je Gerasimova.

Navodi da iza svakog takvog putovanja ne stoji samo ekonomija već i ljudski odnosi koji su se gradili godinama.

“Posebno je tužno pomisliti da odnosi između običnih ljudi mogu postajati sve složeniji zbog odluka na koje ti isti ljudi gotovo da nemaju uticaja. Četrnaestog oktobra pojavila se informacija o namjeri Rusije da, kao odgovor, uvede vizni režim za državljane Crne Gore. To znači da bi nova ograničenja mogla da pogode obje strane. Ne bih voljela da Crna Gora, koja je oduvijek privlačila ljude svojom otvorenošću i gostoprimstvom, postepeno postane zemlja u koju je sve teže doći i iz koje je sve teže održavati veze sa ljudima širom svijeta. Nijesam političarka i ne tvrdim da poznajem sve okolnosti u kojima se donose državne odluke. Ali ovdje živim dvadeset godina, radim, plaćam poreze, ovdje sam odgajala djecu i iskreno smatram Crnu Goru svojim domom. Zato mi nije svejedno kakve se odluke donose u njeno ime i kako će one uticati na njenu budućnost. Ne predlažem da Crna Gora odustane od evropskih integracija. Predlažem da otvoreno razgovaramo o njihovim posljedicama. Jer evropske vrijednosti nijesu samo ispunjavanje preuzetih obaveza, već i transparentnost vlasti, poštovanje građana i odgovornost za donijete odluke”, naglašava Gerasimova.

Dan