Košta: Crna Gora i Albanija bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji prije drugih

Proširenje EU na Zapadni Balkan ponovo je jedan od prioriteta Unije, izjavio je predsjednik Savjeta EU, Antonio Košta, u intervjuu za Euronews, uoči zvanične turneje po Zapadnom Balkanu, koju započinje sjutra posjetom Srbiji.
Kako piše Euronews, kako bi umirio zemlje regiona, Košta je poručio da stabilnost i prosperitet budućnosti Evrope zavise od proširenja bloka, navodeći da bi Crna Gora i Albanija mogle da se pridruže EU prije drugih.
Govoreći pred turneju po regionu, predsjednik Savjeta EU je obećao da je EU posvećena ponovnom pokretanju procesa pridruživanja, koji je u posljednje vrijeme stagnirao, djelimično zbog oklijevanja zemalja članica.
U ekskluzivnom intervjuu za Euronews, Košta je takođe pozvao zemlje kandidatkinje da se posvete reformama. Takođe naglašava da je u središtu njegove misije na Zapadnom Balkanu potreba da Brisel ne izgubi strateški kontrolu nad ključnim regionom.
“Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je proces pridruživanja Ukrajine i Moldavije, pa nije fer prema zemljama Zapadnog Balkana da ih Ukrajina i Moldavija preteknu. Ovo će ih podstaći da brže preduzimaju reforme”, rekao je Košta za Euronews, uoči svoje diplomatske turneje.
Prva destinacija predsjednika Savjeta EU biće Srbija, zemlja koja se već nekoliko mjeseci nalazi u političkoj krizi. Isti dan, Košta će posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, prije nego što se sastane sa predsjednicima i premijerima Crne Gore i Kosova u srijedu.
Sljedećeg dana posjetiće Sjevernu Makedoniju. Njegova posljednja destinacija biće Albanija, gdje će učestvovati na Samitu Evropske političke zajednice (EPZ) u petak u Tirani.
Proširenje EU visoko na agendi samita
EPZ je međuvladin forum za političku strategiju koji okuplja više od 40 evropskih zemalja, a osnovan je 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Proširenje EU na Zapadni Balkan biće visoko na agendi samita zbog rastuće nestabilnosti u regionu.
Lideri zemalja članica EU strahuju da spoljne sile uspostavljaju svoj uticaj u regionu koji je sastavni dio Evrope.
“Sa strane Savjeta EU postoji širok politički konsenzus da je proširenje najvažnija geopolitička investicija koja se može napraviti za stabilnost, mir i prosperitet cijele Evrope, uključujući zemlje Zapadnog Balkana“, rekao je Košta.
Predsjednik Saveta EU je napomenuo da “zemlje EU i Zapadnog Balkana dijele zajedničku viziju, jer pripadaju evropskoj porodici”.
“Zato moramo raditi na tome da one zvanično postanu dio ove porodice, unutar Evropske unije”, dodao je.
Politička kriza u Srbiji predstavlja zabrinutost za EU i NATO, piše Euronews.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, bio je jedini lider zemalja kandidatkinja EU koji je učestvovao u obilježavanju Dana pobjede u Moskvi 9. maja, dok je jedini lider zemalja članica koji je putovao u Moskvu bio slovački premijer Robert Fico.
Vučić i Fico su time prekršili bojkot proslava koji su Zapadne zemlje uvele protiv Kremlja. Slično, piše Euronews, Srbija nikada nije pristupila sankcijama Rusiji koje je EU uvela nakon invazije na Ukrajinu.
Za mnoge Srbe, njihova zemlja, koja je tada bila dio Jugoslavije, duguje Sovjetskom Savezu jer je oslobođena od strane Crvene armije 1945. godine, navodi portal te dodaje da prisustvo Vučića na moskovskim proslavama nije nužno znak njegovog podržavanja politike Kremlja u ratu u Ukrajini.
Vlada predsjednika Vučića mjesecima je bila pogođena protestima u Beogradu i drugim gradovima širom zemlje. Protestanti optužuju njegov režim za korupciju i ograničavanje političkih i medijskih sloboda, piše u tekstu.
Prošle nedjelje, Evropski parlament je stao u odbranu studentskih demonstracija u Srbiji.
U Strazburu, političari EU su velikom većinom usvojili nekontrolisani izvještaj o Srbiji koji je napisao izvjestilac EP za Srbiju Tonino Picula. Za poslanike, uprkos određenim ekonomskim naprecima, Beograd još uvijek ima problema sa unutrašnjim političkim dijalogom, vladavinom prava i borbom protiv korupcije.
Tokom radnog sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen prošlog mjeseca, Vučić je “bio vrlo jasan u vezi sa formiranjem nove vlade i odobravanjem tri ključne reforme: izborni zakon, sloboda medija i borba protiv korupcije“, rekao je Košta.
Predsjednik Savjeta EU je naglasio da “proširenje prvenstveno predstavlja proces unutrašnjih reformi”.
Komentarišući Vučićevo prisustvo u Moskvi i političke tenzije u Srbiji, Košta je rekao da je jedan od uslova za pridruživanje zajednička spoljna politika između EU i zemalja kandidatkinja.
Međutim, dodao je: “9. maja u Moskvi smo obilježavali događaj iz prošlosti. Budućnost Srbije je u Evropi.”
Kada možemo da očekujemo pristupanje EU?
Evropske institucije su često označavale 2030. godinu kao ciljanu godinu za prvo pristupanje EU, posebno za Albaniju, Crnu Goru i Srbiju. Međutim, Brisel sada govori samo o Albaniji i Crnoj Gori.
“Nemam fiksni datum. Zašto 2030? A zašto ne prije toga? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine“, rekao je Košta i dodao:
“Ali upravo zasluge mogu da se promijene. Albanija i Crna Gora su očigledno napredovale više od drugih zemalja”.
Ipak, rat Rusije u Ukrajini doveo je do ponovnog porasta tenzija na Zapadnom Balkanu, posebno u vezi sa tenzijama u Bosni i Kosovu.
“Ne znam bolji podsticaj za prevazilaženje otvorenih konflikata nego ova možda jedinstvena prilika, a to je članstvo u Evropskoj uniji. To je najbolji uslov koji možemo ponuditi zemljama Zapadnog Balkana, prilika za prosperitet koji bi bilo teško naći negdje drugdje”, rekao je Košta.
Prema mnogim anketama, većina Srba je izgubila interesovanje za EU zbog oklijevanja bloka u vezi sa proširenjem.
“Najvažnija stvar je da se razjasni značenje Evropske unije. Prošle nedjelje smo obilježili 75. godišnjicu Šumanove deklaracije, prvog koraka prema današnjoj Uniji”, napomenuo je Košta.
“Ono što je zaista izgradilo EU bila je volja da se prevaziđu rane istorije”, zaključio je.
Euronews