Podgorica ima 89.308 automobila: Može li se kroz grad bez njih?

Gotovo jedan putnički automobil na dva stanovnika, pet biciklističkih koridora ukupne dužine oko 14 kilometara u gradskom popisu i 2.046 prijava za subvenciju za bicikl. Te brojke pokazuju koliko se Podgorica oslanja na automobil i koliko je interesovanje za drugi način prevoza. Za građane je presudno mogu li od kuće do posla, škole ili doma zdravlja stići bez prekida biciklističke staze, zaobilaska automobila na trotoaru ili dugog čekanja autobusa.

Kad se biciklistička staza završi pred raskrsnicom, vozač bicikla mora odlučiti hoće li nastaviti uz automobile ili sići i preći ulicu pješke. Kad je na spuštenom ivičnjaku parkirano vozilo, roditelj s kolicima mora da traži drugi prelaz. A vrijeme putovanja autobusom počinje da teče čim građanin izađe iz kuće, uključujući hodanje do stajališta i čekanje. Upravo se na tim djelovima puta odlučuje hoće li sjutra ponovo uzeti ključeve automobila.

Šta je MONSTAT izbrojao

U Podgorici je tokom 2025. godine bilo registrovano 89.308 putničkih automobila, prema konačnim podacima MONSTAT-a. Šira kategorija, koja uključuje motocikle, autobuse, teretna, priključna i druga vozila, obuhvatala je 104.568 registracija. Među njima su bila 2.406 motocikla, 8.798 teretnih vozila i 315 autobusa. Broj registrovanih autobusa obuhvata cijelu tu kategoriju vozila u Podgorici. Gradski prevoz ima zaseban vozni park.

Podgorica je imala 32,5 odsto od ukupno 275.036 putničkih automobila registrovanih u Crnoj Gori. Kada se broj registracija uporedi sa 179.505 stanovnika Glavnog grada prema popisu iz 2023, dobije se oko 498 automobila na 1.000 stanovnika. MONSTAT za Crnu Goru u 2025. navodi 441 automobil na 1.000 stanovnika. U Podgorici je tokom 2025. prvi put registrovan 9.831 putnički automobil. U tu kategoriju ulaze i polovna vozila prvi put registrovana u Crnoj Gori.

Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me upozorio je za RTV Podgorica da pritisak stvaraju i svakodnevni dolasci zbog posla i školovanja iz Zete, Tuzi, Danilovgrada i sa Cetinja. U te četiri opštine MONSTAT je 2025. evidentirao ukupno 25.606 putničkih automobila. Koliko ih radnim danom ulazi u Podgoricu i kojim pravcima, pitanje je za saobraćajno brojanje. Registraciona statistika pokazuje gdje su vozila evidentirana. Za planiranje jutarnjeg špica potrebni su podaci o tome odakle dolaze, kada ulaze u grad i gdje završavaju putovanje.

Tri četvrtine na dizel? Potvrđen je državni udio

U prilogu RTV Podgorica pomenut je podatak da je 75 odsto vozila na dizel. MONSTAT-ova godišnja publikacija ima tabelu po opštinama i zasebnu tabelu o gorivu za cijelu Crnu Goru. Na državnom nivou 251.609 od 322.241 registrovanog motornog vozila koristilo je eurodizel, odnosno 78,1 odsto. Iz objavljenih tabela nije moguće potvrditi udio dizela među putničkim automobilima registrovanim baš u Podgorici.

Na mjernoj stanici u Bloku V, prema godišnjem pregledu Ekološkog pokreta Ozon, zabilježeno je 55 dana s prekoračenjem dnevne granične vrijednosti PM₁₀ u 2025. Isti broj zabilježen je i 2024. Agencija za zaštitu životne sredine evidentirala je u septembru 2026. po četiri dana prekoračenja na mjernim mjestima Zabjelo i Blok V. Mjerne stanice pokazuju kakvom su vazduhu ljudi izloženi na tim lokacijama. Da bi se utvrdilo koliko tom zagađenju doprinosi saobraćaj, potreban je zaseban podatak o doprinosu pojedinih izvora.

Koliko Podgorica ima bicikala?

Za ukupan broj bicikala u Podgorici nema potvrđene javne brojke uporedive s registrom automobila. Najkonkretniji gradski podatak o interesovanju za kupovinu dolazi iz programa „Podgorica na dva točka“. Na dvanaesti poziv, raspisan u aprilu 2026, stiglo je 2.046 prijava. Glavni grad je nakon toga povećao budžet sa 60.000 na 200.000 eura, čime je predviđena podrška za kupovinu do 1.000 bicikala, umjesto prvobitno planiranih 300. Subvencija je iznosila 70 odsto cijene bicikla, do 200 eura po korisniku. Konačna rang-lista objavljena je u junu. Broj prijava, broj odobrenih subvencija i broj bicikala koji se svakodnevno koriste tri su različita podatka.

Koliko će se subvencionisani bicikl koristiti za odlazak na posao ili u školu zavisi i od puta koji je pred vozačem. U istraživanju Biciklo.me iz 2025, sprovedenom na stratifikovanom uzorku od 701 ispitanika, 84 odsto smatralo je da staza nema dovoljno, 80 odsto anketiranih biciklista da se postojeće ne održavaju kako treba, a oko 70 odsto korisnika bicikla iskazalo je osjećaj nesigurnosti u vožnji.

U novijoj onlajn anketi iz avgusta i septembra 2026. učestvovala je 451 osoba. Među anketiranim biciklistima oko 85 odsto ocijenilo je da staza nema dovoljno, a više od 80 odsto negativno je ocijenilo njihovu povezanost. Među anketiranim pješacima gotovo 90 odsto navelo je da na trotoarima ima mnogo prepreka. Biciklo.me navodi da taj onlajn uzorak odražava iskustva učesnika ankete. Iz njega se ne može procijeniti koliki dio ukupnog stanovništva redovno vozi bicikl ili pješači.

Pet koridora i pitanje gdje se staza završava

Gradska Strategija razvoja sporta 2025–2028 navodi pet biciklističkih koridora ukupne dužine 14.072,1 metar. To je zbir iz konkretne gradske tabele. Biciklo.me zasebno navodi da su tokom 2025. izgrađene staze u Bulevaru Veljka Vlahovića i u nastavku Bulevara Pera Ćetkovića. Ažurirani zbir svih izvedenih dionica, s jasnim razdvajanjem dužine koridora od dužine staza po smjerovima, nijesam mogla potvrditi.

Izvor je Strategija razvoja sporta u Podgorici 2025–2028, odjeljak 5.4

Za svakodnevno putovanje vrijedi provjeriti može li se tim koridorima stići do odredišta cijelom dužinom. Jedna nepovezana raskrsnica na putu do škole može odlučiti hoće li roditelj pustiti dijete da ide biciklom. Za osobu u invalidskim kolicima jednako je važno da spušteni ivičnjak bude slobodan na oba kraja prelaza. Gradska karta koja pokazuje takve prekide dala bi građanima više informacija o njihovoj ruti od samog zbira kilometara.

Pola miliona vožnji autobusom mjesečno

Gradsko preduzeće „Putevi“ u oktobru 2026. saopštilo je da u prosjeku preveze oko pola miliona putnika mjesečno. Taj podatak govori o broju prevoza, pri čemu ista osoba može biti evidentirana više puta. U septembru je iz preduzeća navedeno da gradski vozni park ima 89 autobusa, od kojih su 64 svakodnevno bila u saobraćaju. Produžene su pojedine trase prema Kakaričkoj gori i Zelenici, dok je linija 6 produžena kroz Bratanožićku i Pipersku ulicu. Iz „Puteva“ navode da su potrebni dodatni autobusi i vozači.

Putniku koji počinje smjenu u sedam više znači podatak o prvom polasku i njegovoj tačnosti nego mjesečni zbir prevezenih putnika. Za nekoga ko se vraća kasno s posla važan je posljednji polazak. Građaninu koji iz druge opštine dolazi u Podgoricu važno je može li se s međugradske linije presjesti na gradski autobus bez dugog čekanja. Na tim putovanjima pouzdan red vožnje može odlučiti da li će porodica morati da koristi automobil svaki dan.

Šta bi nova saobraćajna analiza trebalo da pokaže

Glavna gradska arhitektica Duška Mačić rekla je za RTV Podgorica da grad još nije u potpunosti prilagođen svim učesnicima u saobraćaju i da su za planiranje intervencija potrebne dodatne analize. Bulatović je u istom prilogu ukazao da se javni prevoz, biciklizam i pješačenje moraju planirati zajedno. Građani će moći da procijene plan kada vide koje se staze spajaju, koje se raskrsnice uređuju, koliko često autobus prolazi kroz njihovo naselje i kada će radovi biti završeni.

Podgorica već zna koliko registracija ima i koliko je ljudi zatražilo pomoć za kupovinu bicikla. Sljedeće što treba izmjeriti jeste koliko građaninu traje isti put automobilom, autobusom i biciklom, gdje usput gubi vrijeme i na kojoj dionici se osjeća nesigurno. Kad dijete bude moglo bezbjedno da stigne biciklom do škole, a roditelj autobusom na posao u smjenu, porodica će imati stvaran izbor kako da se kreće kroz grad.