Spajićeva Vlada državom upravlja preko Vocapa
Vlada Milojka Spajića je u poslednjih mjesec dana održala samo jednu redovnu sjednicu u svojoj zgradi. Redovne sjednice nije bilo ni juče, a od poslednja četiri četvrtka samo je 5. novembra sjednica održana u zgradi Vlade.
Ostale sjednice završene su telefonski na Vocap grupi Vlade. Telefonske sjednice i Vocap grupa postale su glavno oruđe Vlade Milojka Spajića. To se najbolje vidjelo na primjeru “Euro modela”, gdje je jedna od najvećih reformi predložena i usvojena u kratkom roku preko Vocapa. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je u jednoj emisiji da je “Euro model” podržao dok je bio u vožnji.
I ne samo što nema redovnih sjednica, nakon kojih se objave materijali koji su razmatrani, nego su i konferencije za novinare nakon sjednice Vlade postale naučna fantastika, a da ne pričamo o prenosima uživo sjednica Vlade, koje je uvela Vlada Dritana Abazovića, a što je ukinuto odmah po dolasku Spajića na čelo izvršne vlasti.
Za vrijeme dugogodišnje vladavine DPS-a, konferencije ili izjave nakon sjednica Vlade bile su pravilo. Redovnih sjednica bilo je svake sedmice, dok su telefonske sjednice počele tek u vrijeme pandemije korona virusa. Nakon promjene vlasti krajem 2020. godine, polako su počele da se ukidaju izjave nakon sjednica Vlade, osim kada su članovi Vlade imali nečim da se pohvale. Abazović je uveo prenose uživo, pa samim tim nije bilo potrebe za konferencijama ili davanjima izjava nakon sjednice, dok je Spajić odlučio da ukine sve, pa i redovne sjednice. Doduše, nije ih formalno ukinuo, ali ih je uveo kao pravilo, a ne kao izuzetak.
Saradnik na programima u Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović smatra da ovakvo ponašanje Vlade pokazuje neozbiljan odnos prema odgovornosti koju nosi upravljanje državom.
Kako nam je saopštio, najnoviji podaci CGO pokazuju da je Vlada Milojka Spajića od početka svog mandata gotovo 66 odsto sjednica održala elektronskim, odnosno telefonskim putem.
“To je zabrinjavajuća činjenica, koja nam dosta govori o načinu rada Vlade. Telefonskim sjednicama sužava se prostor za argumentovanu raspravu među članovima Vlade, za sučeljavanje stavova i preispitivanje posljedica predloženih rješenja”, rekao je Obradović za “Dan”.
Kako dodaje, u politički raznolikoj Vladi, u kojoj o brojnim pitanjima postoje podijeljena mišljenja, neposredna rasprava mogla bi otvoriti postojeće razlike i dovesti do izmjena predloga.
Zato se premijerovo insistiranje na elektronskim sjednicama može tumačiti i kao način potiskivanja rasprave i izbjegavanja suočavanja sa neslaganjima unutar sopstvene Vlade – ističe Obradović.
Uskraćivanje dokumenata, izbjegavanje pitanja i potiskivanje rasprave pokazuju obrazac zatvaranja vlasti prema javnoj kontroli. Takvo postupanje podriva povjerenje građana u institucije i suprotno je evropskim standardima otvorenosti, odgovornosti i učešća civilnog društva. Evropsko opredjeljenje mora se pokazati i odnosom prema onima koji vlast preispituju. Vlada koja od građana traži povjerenje mora biti u svakom trenutku spremna i na njihova pitanja i kritike – kaže Obradović.
Uz to, kako je ocijenio, Vlada ukidanjem prenosa sjednica i konferencija za štampu nakon njih pokazuje nepoštovanje prema medijima i građanima.
“Pravo javnosti da zna ne može zavisiti od toga koliko je neko pitanje prijatno premijeru ili ministrima”, podvlači Obradović i dodaje da sličan odnos Vlada ima i prema civilnom društvu, kojem se uskraćuju odgovori i informacije.
“Javne finansije, životni standard i ljudska prava zahtijevaju temeljnu analizu. Brzina kojom ministri pošalju saglasnost nije dokaz kvaliteta odluke čije posljedice snose svi građani”, naglašava Obradović.
Smatra da je zakon o Vladi bio prilika da se ovakva praksa ograniči, ali ta prilika u predloženim rješenjima nije iskorišćena.
Dan
