VRAĆA SE DVOJNO DRŽAVLJANSTVO? Do pasoša konačno i oni koji u Crnoj Gori žive decenijama - Volim Podgoricu

VRAĆA SE DVOJNO DRŽAVLJANSTVO? Do pasoša konačno i oni koji u Crnoj Gori žive decenijama

Najava premijera Zdravka Krivokapića da je vrijeme da brojni crnogorski građani, koji ovdje žive decenijama, rade, i plaćaju porez, dobiju i državljanstvo, izazvala je različite reakcije prvenstveno zbog dileme – da li to znači i pravo glasa. 

Još uvijek je, međutim, nejasno da li se planira izmjena postojećeg Zakona o crnogorskom državljanstvu, uvođenje dvojnog državljanstva, izmjena uslova za dobijanje državljanstva Crne Gore… 

Zakon o crnogorskom državljanstvu isključuje mogućnost dvojnog državljanstva, izuzev za one koji su ga imali prije osamostaljenja Crne Gore 2006. godine.

KRIVOKAPIĆ NAJAVIO: Vrijeme je da oni koji godinama žive u CG dobiju državljanstvo

KO SVE IMA POČASNO DRŽAVLJANSTVO CG: Među mnogo uglednih i nekoliko kontroverznih ličnosti

Evo ko je dobio počasno državljanstvo od 2008. do 2020. godine

Rigorozni zakon o crnogorskom državljanstvu koji, za razliku od mnogih zemalja u okruženju i Evropi, zabranjuje posjedovanje dva pasoša, mogao bi uskoro da bude promijenjen.

FOTO: SHUTTERSTOCK / RAS KOMBO

“To su građani koji žive, školovali su se i rade u Crnoj Gori, neki i cio život, ali su se primjera radi rodili u Srbiji. Njihovi roditelji žive u Crnoj Gori, oni plaćaju porez državi Crnoj Gori, a do sada nisu imali mogućnost da dobiju državljanstvo. Imamo neriješene slučajeve da roditelji nisu rođeni u Crnoj Gori, ali dijete jeste i niko od njih nema crnogorsko državljanstvo iako žive ovde godinama”kažu za “Blic” u Vladi Crne Gore.

Sadašnja vlast smatra da je postojeći zakon rigorozan i diskriminatorski. Odrednica koja bi takođe trebalo da bude promijenjena je da crnogorsko državljanstvo može dobiti samo ono lice koje dostavi rješenje o ispisu iz državljanstva druge države. Promjenom ove odredbe regulisaće se pitanje dvojnog državljanstva, a ono se najviše odnosi na građane koji su porijeklom iz Crne Gore, a imaju srpsko državljanstvo. 

Najavu rješenja ovog pitanja pokrenuo je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, napominjući da je veliki posao pred Vladom. Premijer je i ranije govorio o problemu državljanstva, navodeći da je ono pravo izbora, ali i kako je dodao, treba ga razlikovati od prava na glasanje.

Pravo izbora

“Hoćete li imati dvojno ili trojno državljanstvo, to je pravo izbora, ali treba prihvatiti logiku koju većina zapadnih država ima, a to je da tamo gdje neko plaća porez tu treba i da glasa”, rekao je Krivokapić.

Ukoliko bude riješeno ovo pitanje, to bi značilo da je posle 12 godina u Crnoj Gori građanima dozvoljeno i to pravo. Naime, od februara 2008, kada je sporni zakon usvojen, Crna Gora, za razliku od Srbije, zabranjuje dva pasoša.

Ova zabrana, na kojoj je insistirao prethodni režim, pravdan je kao “zaštita crnogorskog identiteta”, a dio javnosti smatrao je da je DPS time brani vlast. Mediji su upozoravali da se, u slučaju da se da zeleno svjetlo, rizikuje “da se trećina stanovnika Crne Gore pismeno zakune na lojalnost drugoj državi” i da bi, istovremeno, “broj onih koji će iz Srbije zatražiti njeno državljanstvo mogao višestruko premašiti domaću čeljad”. Takođe, ukazivali su i da, u slučaju da zabrana ostane, postoji opasnost da se značajan dio stanovnika Crne Gore odrekne njenog državljanstva, dok bi Crnogorci u Srbiji bili prinuđeni da biraju između domovine i stalnog mjesta boravka.

Govoreći o ovoj temi, predsednik NVO “Građanska alijansa” iz Podgorice Boris Raonić kaže za “Blic” da dosadašnji mehanizmi nisu bili efikasni, često su kršili ljudska prava.

“Najava premijera je očekivana i izazvala je burne reakcije javnosti, jer nije doživljena iz ugla ljudskih prava, već politike. Sve mlade države se štite kroz restriktivno sticanje državljanstva, ali kroz naš rad imamo brojne primjere ljudi koji su od rođenja u Crnoj Gori, a nisu mogli steći državljanstvo, njih oko 500 koji su ovdje i više od dvije decenije, a sada su u riziku od apartridije (da ostanu bez državljanstva, prim. aut.) i slično. Sve to znači da dosadašnji mehanizmi nisu bili efikasni i često su kršili ljudska prava. Ako gledamo iz tog ugla, promjena prakse je stvar koju treba pohvaliti”, istakao je Raonić za “Blic”.

On dodaje da je ovako krupno pitanje od nadnacionalnog značaja i da bi ga trebalo rješavati na nivou regiona, kroz mehanizme saradnje između država. 

 

 

1 komentar

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com