ZAKON O SPI: Građani plaćaju za informacije koje su morale biti proaktivno objavljene; Abazović: Nema više skrivanja

Aktuelna Vlada želi da raskine sa prethodnom praksom netransparentnosti javnih finansija, kazao je danas potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

On je na otvaranju okruglog stola o inoviranom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama rekao da je prethodna Vlada stavljala oznaku tajnosti na privatizacije, te da su oznake tajnosti stavljala lica koja za to nisu ovlašćena.

Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija kazala je da “svijest i postojeću praksu treba mijenjati”.

“Demokratija će biti jača kada svi budu imali slobodan pristup informacijama”, kazala je Srzentić.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je ovo pitanje važno u procesu pristupanja.

U posljednjem dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24, kako je rekla, se navodi d sadašnje zakonsko rješenje nije doprinijelo transparentnosti.

Pomoćnica ministarke Danijela Nedeljković Vukčević kazala je da je ovo treća godina da se priča o mijenjanju Zakona o SPI i da je značajno proširen spisak informacija koje će se objavljivati proaktivno.

Ona je istakla da je prihvaćena preporuka da se građanima ne mogu naplatiti dokumenta, odnosno informacije za koje je organ imao obavezu da ga proaktivno objavljuje.

Ona je kazala da su ojačali ulogu i nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je da joj je drago da se ponovo razgovara o Zakonu o SPI.

Ćalović je naglasila da je Crna Gora imala jedan od najboljih zakona u ovoj oblasti u Evropi do posljednjih izmjena, koje su nastale 2017. godine i apelovala da se izbrišu određene odredbe inoviranog nacrta.

Posebno je spornim istakla član koji se odnosi na informacije drugih država.

“Ne može druga država da određuje šta je tajna u našoj državi”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, jedan od najvećih problema je sama definicija šta je informacija.

Ćalović Marković je istakla da su, na primjer, poreski podaci u pojedinim skandinavskim zemljama javni, ali ne i u Crnoj Gori.

Ćalović Marković je kazala da bi trebalo uvesti povjerenika i da se ta praksa pokazala veoma korisnom u mnogim zemljama, uključujući i region.

Ćalović Marković je kazala da je po uredbi skuplje skeniranje nego štampanje dokumentacije.

Ana Đurnić iz Intituta alternativa kazala je na okruglom stolu da bi kod proaktivnosti trebalo definisati ugovore objavljivanja informacija.

Ivan Medojević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP), kazao je da su Agenciji dodate određene nadležnosti, ali da nisu opredijeljena dodatna budžetska sredstva za njihov rad.

On nije podržao ideju o uvođenju povjerenika i kazao da je cilj “smjena postojećeg sastava”, a ne ono što je potreba društva.

Medojević je sugerisao da se primjena odloži do 1. januara, navodeći kao razloge povećane nadležnosti i potrebu usvajanja novog pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji.

Nedeljković Vukčević je kazala da će biti organizovani ciljani sastanci sa onima koji su dostavili predloge i sugestije na inovirani nacrt zakona.

Javna rasprava o inoviranom tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SPI počela je 4. juna i završava se danas.