CG: Specijalno tužilaštvo sklopilo 4 sporazuma o priznanju krivice sa dilerima droge
U protekle tri godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom, a prethodno do formiranja ovog Tužilaštva u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina sklopljena su četiri sporazuma o priznanju krivice i to svi u 2015. godini od strane Specijalnog tužilaštva.
Tri sporazuma su odobrena od strane suda, dok po četvrtom sporazumu još uvijek nije donijeta odluka od strane suda”, kazali su CdM-u iz Specijalnog tužilaštva.
Svi predmeti su iz oblasti organizovanog kriminala i tiču se neovlašćene proizvodnje držanja i stavljanja u promet opojnih droga.
“Predmet, odnosno, droga oduzeta je od okrivljenih lica”, ističu u Specijalnom tužilaštvu.
Sporazum o priznanju krivice je institut predviđen Zakonikom o krivičnom postupku za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina. Da bi došlo do zaključenja ovog sporazuma potrebno je da osumnjičeni, odnosno okrivljeni, u potpunosti i dobrovoljno prizna krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Zatim slijedi “pregovaranje” o visini kazne.
“Osumnjičeni odnosno okrivljeni se sa državnim tužiocem saglasava o visini kazne i drugim krivičnim sankcijama koje će okrivljenom biti izrečene u skladu sa odredbama krivičnog zakonika, troškovima krivičnog postupka i imovinsko pravnom zahtjevu”, objašnjavaju u Tužilaštvu.
Sporazum o prizanju krivice sadrži obavezu okrivljenog da u određenom roku vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela, kao i predmete koji se po krivičnom zakonu imaju oduzeti.
“Pri ovome mora se praviti razlika između koristi koju okrivljeni pribavi sebi i koristi koju okrivljeni pribavi drugom, jer će se imovinska korist koju je okrivljeni pribavio sebi u sporazumu o priznanju krivice navesti da je okrivljeni dužan da vrati, dok to nije slučaj kada je izvršenjem krivičnog djela pribavljena korist drugom licu”, naglašavaju za CdM u Specijalnom tužilaštvu.
Sporazum o priznanju krivice se može zaključiti prije ili poslije podnošenja optužnice nadležnom sudu, a najkasnije do kraja prvog ročišta za glavni pretres.
“Postignuti sporazum proizvodi dejstvo ako ga usvoji sud pri čemu vodi računa između ostalog da je sporazum u skladu sa interesima pravičnosti i da sankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija, a s druge strane i da nijesu povrijeđena prava oštećenog”, objašnjavaju u Tužilaštvu.
Takođe, sud će utvrditi da li je okrivljeni svjesno i dobrovoljno priznao krivično djelo, odnosno krivična djela koja su predmet optužbe, da li je priznanje u skladu sa dokazima, sadržanim u spisima predmeta.
