Crna Gora sprema osiguranje od zemljotresa, poplava i požara: Ko će plaćati zaštitu od katastrofa?
Crna Gora razmatra mogućnosti uspostavljanja nacionalnog programa osiguranja od rizika prirodnih katastrofa, koji bi trebalo da doprinese boljoj finansijskoj zaštiti države i imovine od posljedica zemljotresa, poplava i požara.
Agencija za nadzor osiguranja (ANO) planira da tokom 2027. godine nastavi aktivnosti na primjeni preporuka Studije izvodljivosti za Nacionalni program osiguranja od rizika od katastrofa, izrađene uz podršku njemačkog InsuResilience Solutions Fund-a.
To je navedeno u Programu rada Agencije za nadzor osiguranja za 2027. godinu, koji je Savjet Agencije usvojio 30. septembra ove godine i dostavio Skupštini Crne Gore.
Agencija ističe da se Crna Gora, kao i druge države regiona, suočava sa rastućim finansijskim i društvenim rizicima od prirodnih katastrofa, posebno zemljotresa, poplava i požara na otvorenom.
Kako se navodi, klimatske promjene i povećana izloženost prirodnim nepogodama dodatno naglašavaju potrebu za uspostavljanjem sveobuhvatnog pristupa finansiranju rizika od katastrofa na nacionalnom nivou.
Razmatra se javni mehanizam prenosa rizika
Studija izvodljivosti, izrađena uz podršku njemačkog InsuResilience Solutions Fund-a, razmatrala je mogućnosti za uspostavljanje javnog mehanizma prenosa rizika, koji bi trebalo da ojača kapacitete države za upravljanje finansijskim gubicima izazvanim prirodnim katastrofama.
U Programu rada ANO navodi se da studija obuhvata procjenu trenutnog stanja osiguranja imovine u Crnoj Gori, analizu ranjivosti ključnih grupa dobara, kao i sagledavanje međunarodnih modela koji bi mogli biti primjenjivi na domaćem tržištu.
„Osnovni cilj je obezbjeđivanje strukturirane osnove za razvoj nacionalne šeme koja bi unaprijedila finansijsku otpornost i poboljšala odgovor nakon katastrofa, a o kojoj će se odlučivati u konsultaciji sa relevantnim domaćim adresama“, navodi se u Programu rada Agencije.
To znači da eventualno uspostavljanje nacionalne šeme osiguranja još nije konačno definisano i da bi odluke o njenom obliku i primjeni trebalo da budu donijete kroz konsultacije sa nadležnim institucijama i drugim relevantnim učesnicima.
Finansijske posljedice prirodnih katastrofa
Prirodne katastrofe predstavljaju značajan rizik ne samo za stanovništvo i privredu već i za javne finansije, jer saniranje posljedica velikih nepogoda može zahtijevati značajna sredstva iz državnog i lokalnih budžeta.
Uspostavljanje odgovarajućeg mehanizma osiguranja moglo bi omogućiti da se dio finansijskih posljedica katastrofa unaprijed raspodijeli kroz instrumente osiguranja i prenosa rizika, umjesto da se njihovo finansiranje dominantno rješava nakon nastanka štete.
Za Crnu Goru posebno je značajno pitanje zaštite stambene i poslovne imovine, kao i infrastrukture izložene zemljotresima, poplavama i požarima.
Iako je Studija izvodljivosti razmatrala moguće modele osiguranja, Program rada Agencije ne precizira kakav bi bio konačni obuhvat buduće nacionalne šeme, odnosno da li bi se ona odnosila na imovinu građana, privrednih društava, javnu infrastrukturu ili kombinaciju različitih kategorija.
Takođe, u Programu rada nijesu navedeni potencijalni izvori finansiranja budućeg mehanizma, model raspodjele troškova između države, osiguravajućih društava i korisnika, niti procjena iznosa potrebnih za njegovu eventualnu realizaciju.
Primjena preporuka tokom 2027. godine
Agencija za nadzor osiguranja planira da tokom 2027. nastavi aktivnosti u skladu sa preporukama definisanim Studijom izvodljivosti za Nacionalni program osiguranja od rizika od katastrofa u Crnoj Gori.
Te aktivnosti dio su šire Mape puta za integrisanje akcija za klimatske promjene u aktivnosti sektora osiguranja u Crnoj Gori.
Istovremeno, ANO će učestvovati u sprovođenju Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama za period 2025–2028. godine, koju je Savjet za finansijsku stabilnost usvojio u martu 2025.
Ovaj dokument predviđa postepeno uključivanje ekoloških, društvenih i upravljačkih principa (ESG) u finansijski sektor, unapređenje upravljanja klimatskim i rizicima povezanim sa prirodom, kao i razvoj održivih finansijskih tokova.
Sprovođenje predviđenih aktivnosti zasniva se na koordinaciji Centralne banke Crne Gore, Komisije za tržište kapitala, Agencije za nadzor osiguranja i Ministarstva finansija, uz učešće drugih relevantnih institucija i učesnika na finansijskom tržištu.
Agencija će tokom 2027. godine nastaviti aktivnosti na sprovođenju ove mape puta u dijelu svojih nadležnosti, u skladu sa predviđenim akcionim planom.
O modelu i rokovima tek treba odlučiti
Iako je Studija izvodljivosti izrađena, a nastavak aktivnosti na primjeni njenih preporuka predviđen za 2027. godinu, Program rada Agencije ne sadrži odluku o formalnom uspostavljanju nacionalnog programa osiguranja od katastrofa.
Nijesu definisani ni rok početka njegove eventualne primjene, konačni način finansiranja niti buduće obaveze građana i privrede.
Za sada je riječ o pripremnim aktivnostima koje bi trebalo da obezbijede stručnu osnovu za eventualno uspostavljanje nacionalnog mehanizma finansijske zaštite od prirodnih katastrofa.
Takav mehanizam mogao bi doprinijeti smanjenju finansijskog pritiska na državni budžet nakon velikih nepogoda, kao i bržem oporavku stanovništva i privrede od nastale štete. Njegov konačni oblik, međutim, zavisiće od budućih odluka nadležnih institucija.
