DOBRO JE DOK POSLA UOPŠTE IMA: Radnici na otvorenom kao na roštilju

Talas visokih temperatura zahvatio je region. Rad na otvorenom jednako teško pada i radniku u Podgorici, onima sjevernije od glavnog grada, ali i na primorju. Osim u tome da su vrućine paklene, sagovornici Vikend novina su saglasni u još jednom: “Dobro je dok posla uopšte ima”

Kad “upeče”, jedino što ostaje kao spas su hladni napici, i debela hladovina, ako je uopšte ima. No, ovih dana vrućine najteže padaju radnicima na izgradnji stambeno-poslovnog objekta kod Vezirovog mosta.

“Dobro je dok radimo”

Radnike je ekipa VN zatekla na pauzi za doručak pred nastavak napornog cjelodnevnog rada. Nijesu bili raspoloženi za razgovor, ali su komentarisali da je dobro dok ima posla.

“Dobro je dok radimo, šta da vam kažemo, radićemo dok možemo, kad zdravlje prestane da nas služi zna se đe ćemo”, kazao je jedan od njih.

Nužda zakon mijenja, potvrđuju radnici, ali se ne žale. Da su teško podnošljive visoke temperature vidljivo je svima, kažu, a povremeno odmore uz hladan napitak koji ih okrijepi.

“Dugo godina radim na izgradnji objekata, u svakakvim vremenskim uslovima, nije lako vidite i sami”, dodao je stariji radnik na izgradnji pomenutog objekta.

Znaju da moraju da istrpe sve uslove, ali rade koliko mogu kako bi opet bili angažovani na nekom od budućih projekata, uostalom svake godine ljetnji mjeseci su kritični ali prođu, sve prođe, pričaju radnici.

U vrijeme kada se ne preporučuje izlaganje sunčevoj svjetlosti, a to je period od 10 do 17 časova, radnica u Ulici Vasa Raičkovića prodaje sladolede i to joj ne pada teško.

“Prodaja ide dobro, zadovoljna sam. A što se vrućina tiče otporna sam na njih, ne smeta mi. Bitno je da ima posla, povremeno se rashladim vodom ili sladoledom, podnošljivo je”, kazala je ona.

Taksi vozači koji rade prvu smjenu protiv vrućina se “bore” klima uređajima.

“Nesnošljivo je dok se klima ne upali, ali troši se više goriva, tako da ‘zaklon’ od vrućine udari po džepu, osjeti se to na mjesečnom nivou”, naveo je jedan od taksista.

Mušterije neprijatne i nervozne

Ulični prodavci teško podnose vrućine, a još teže im pada što su mušterije nestrpljive, često neprijatne i nervozne.

“Mnogo je vruće, ali kad na to dodate nervozne građane koji nemaju strpljenja za trgovinu, nego se konstantno žale i mi smo im krivi, onda je slika još gora. Mada, nema mnogo lju di koji svrate u vrijeme kad je najveća žega, najviše se proda ujutru i predveče”, rekao je prodavac nakita.

Pekare i prodavnice brze hrane jesu klimatizovane, međutim, kada uporedo radi peć, roštilj i toster, klima se i ne osjeća. U nekim radnjama brze hrane nema rashladnih uređaja, ali radnice kažu da su spremne za takve uslove.

“Bolje je da se radi nego da nema posla. Najgore je sjedjeti kući. Nema šta da se žalimo, dobro je dok ima posla. A uslovi su takvi kakvi jesu, ne možemo ih promijeniti, sve što možemo je da se psihički pripremimo za naporan dan, bez žaljenja i nervoze”, navela je kroz smijeh radnica koja prodaje brzu hranu u blizini Kliničkog centra Crne Gore.

Obustaviti rad na otvorenom kada je više od 36 stepeni

Rad na visokim temperaturama i na otvorenom regulisan je podzakonskim aktom, Pravilnikom o mjerama zaštite na radnom mjestu koji je donijelo Ministarstvo rada i socijalnog staranja prošle godine.

Što se tiče radova na otvorenom, njime je utvrđeno da poslovi ne bi trebalo da se obavljaju pri ekstremno niskim (ispod -15 stepeni) ili ekstremno visokim spoljnim temperaturama (iznad 36 stepeni), osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja.

“Radovi na otvorenom prostoru pri niskim i visokim spoljnim temperaturama treba da se obavljaju u skladu sa propisima, standardima, aktom o procjeni rizika, posebnim uputstvima za bezbjedan rad na radnom mjestu i preporukama izdatim od strane organa državne uprave nadležnog za poslove rada ili organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja”, navodi se u Pravilniku.

Kako je Vikend novinama pojasnio predsjednik Udruženja zaštite na radu Zdenko Janković, nadležni organ u ovom slučaju je Inspekcija rada.

“Ona vrši nadzor nad primjenom Pravilnika, vrši procjenu rizika, donosi odluku”, kazao je Janković.

U kancelarijama da bude do 28

Pravilnikom je određeno da za vrijeme rada u radnim prostorijama, u kojima se nalaze radna mjesta temperatura treba da bude odgovarajuća, u zavisnosti od radnog i tehnološkog postupka, mikroklimatskih uslova, fizičkog opterećenja zaposlenog, u skladu sa međunarodnim ili nacionalnim standardima.

Tako je, na primjer, utvrđeno da temperatura u prostorijama gdje radnici obavljaju laki rad (rad bez fizičkog naprezanja), treba da bude između 18 i 28 stepeni, dok u prostorijama gdje radnici obavljaju srednji i teški fizički rad, ona treba da iznosi između 15 i 28 stepeni.

“Temperatura u pomoćnim prostorijama: garderobama, kupatilima, umivaonicama, toaletima, prostorijama za odmor, sastanke, dežurstvo, pružanje prve pomoći, za trudnice, porodilje i dojilje, povremeno zagrijavanje zaposlenih, sušenje, čišćenje i čuvanje sredstava i opreme lične zaštite na radu, treba da bude odgovarajuća u skladu sa namjenom tih prostorija, mikroklimatskim uslovima, izmjenama vazduha, međunarodnim ili nacionalnim standardima”, navodi se u Pravilniku, gdje se dodaje i da prozori, krovni prozori i staklene pregrade treba da budu izvedene tako da sprečavaju prekomjerno dejstvo sunčeve svjetlosti na radnom mjestu u zavisnosti od prirode posla i radnog mjesta.