I U CRNOJ GORI: Umjesto rešetaka – narukvica

Skupštinski odbor za politički sistem podržao je danas prijedlog Zakona o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednosti kojim se omogućava izvršenje kazne zatvora u mjestu stanovanja.

Slavica Rabrenović iz Ministarstva pravde, objasnila je da je prijedlogom Zakona propisan način izvršavanja kazne zatvora u mjestu stanovanja, koja je ranije propisana Krivičnim zakonom.

“U Direkciji za uslovnu slobodu, koja se nalazi pri Ministarstvu pravde u okviru Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija, postoje službenici koji će, nakon pravosnažne sudske odluke koja je izrečena kazna zatvora u prostorijama za stanovanje, voditi računa da osuđenici tu izvršavaju kaznu, pratiće ih i voditi računa da li koriste elektronsku narukvicu”, objasnila je Rabrenović, prenosi MINA.

Ona je kazala da je za upotrebu te narukvice iz budžeta je izdvojeno 250 hiljada eura.

Rabrenović je objasnila da se elektronska narukvica ne koristi za pritvorene osobe, već samo za osuđene osobe.

Cilj tog Zakona je, ukazala je ona, resocijalizacija i reintegracija osuđenih lica u društvu.

Rabrenović je rekla da se tima Zakonom prvi put u Crnoj Gori, pored poluotvorenog i zatvorenog odeljenja uvodi i otvoreno odeljenje.

“Osuđene osobe ne gube posao već će, na osnovu prijedloga službe za tretman koja će se baviti njima, moći da pređu u otvoreno odjeljenje i da stalno idu na posao, a onda se, nakon posla, vraćaju u zatvor gdje nastavljaju sa izvršenjem kazne zatvora”, pojasnila je Rabrenović.

Ona je kazala da to dovodi do velikih ušteda u budžetu, jer država, kako je dodala, neće trošiti budžetska sredstva na njihovo izdržavanje.

Rabrenović je ukazala na novinu u dvostepenosti odlučivanja, koja do sada nije postojala.

Prema njenim riječima, svaki osuđenik ima pravo pritužbe Ministarstvu pravde gdje će biti formirano upravno odjeljenje u okviru Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija.

Na odluku Ministarstva pravde, objasnila je Rabrenović, osuđenik može podnijeti tužbu upravnom sudu.

Dvije nove mjere bezbjednosti su, kako je navela ona, mjere udaljenja i približavanja iz stana ili prostorija za stanovanje koja će detaljno biti regulisana podzakonskim aktima.

Ona je podsjetila da je do sada osuđena osoba mogla da radi u zatvoru.

“Sad je to njemu pravo, obaveza i podsticaj da može da ima niz drugih pogodnosti koje mu Zakon daje i to mu je satisfakcija da dobro radi”, rekla je ona.

Ona je kazala da o uslovnom otpuštanju više, na molbu osuđene osobe, ne odlučuje Komisija za uslovni otpust nego će o tome odlučivati Sud.

Rabrenović je ukazala na to da je tim prijedlogom zakona regulisano i da posjetioci osuđeniku ne mogu više donositi hranu.

“Sada će zatvorenici imati pravo da tu hranu kupuje hranu u zatvorskoj kantini”, pojasnila je Rabrenović.

Ona je rekla da se prvi put uvode i porodične posjete što je takođe iskorak u modernizaciji Zakona.

Mirjana Radović iz Akcije za ljudska prava ocijenila je da je potrebno zatvoreniku odmah po prijemu uručiti rješenje o pravima i obavezama za vrijeme izdržavanje kazna što, dodala je ona, ne iziskuje dodatna materijalna sredstva.

Kada su u pitanju zabrana i prekid posjete, Radović je kazala je da je u redu da starješina Zavoda može zabraniti posjete zatvoreniku ukoliko je ugrožena bezbjednost ili postoji opasnost.

“Ipak, ta zabrana mora biti obrazložena i da zatvorenik ima pravo žalbe Ministarstvu pravde u roku od tri dana na tu odluku”, smatra Radović.

Ona je kazala da je neophodna saglasnost Ministarstva pravde za usamljenje zatvorenika duže od tri mjeseca i da to Ministarstvo zadrži obavezu da periodično proispituje opravdanost takvih odluka.

Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore ocijenila je da se tim predlogom Zakona dolazi do humanizacije izvršavanja kazne zatvora i da se pitanje mjera bezbjednosti definiše na složeniji način.

“Za pohvalu je uvođenje novih Instituta, jer su naši zatvori zaista pretrpani, veoma česti sa onim zatvorenicima koji bi mogli na kvalitetan način izvršavati kaznu I u prostorijama stanovanja”, kazala je Jasavić.

Marta Šćepanović iz Demokratske partije socijalista smatra da član 178 nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicama.

“Propisano je da se radni odnos u Zavodu može zasnovati bez oglašavanja, uz prethodno pribavljenu potvrdu ministra nadležnog za poslove budžeta”, objasnila je Šćepanović.

(Cdm)