ĐUKANOVIĆ: Protivnici NATO-a nemaju argumente, pa šire paniku i strah

– Crna Gora je u fokusu NATO-a i na nju se računa, a to pojačava nervozu nekih aktera na našoj političkoj sceni, koji su protivnici NATO-a. Oni se oslanjanju na sve brutalnije manipulacije, podmeću bizarne nestine da sam tražio bombardovanje Crne Gore, i više nego je očigledno da žele da stvore utisak da smo nestabilna država.

Jasno je čiji je to interes. U nedostatku racionalnih argumenata, protivnici pokušavaju da stvore nedoumice, paniku pa čak i strah. Prijetnje esktremista ne treba potcijeniti, a ni zloupotrebiti. Da u tome ima zrnce istine, zašto bi takve poruke bile upućivane i Srbije, koja ne ulazi u NATO. NATO je najbolji odgovor na hibridne prijetnje kao što je terorizam, kazao je predsjednik Vlade Milo Đukanović odgovarajući na pitanje poslanika u Parlamentu tokom Premijerskog sata.

Predsjednik kluba poslanika Socijaldemokratske partije Borislav Banović pitao je Đukanoviča kako vidi naredne mjesece u pogledu NATO integracija.

– Ulazimo u završni dio vremenskog okvira, koji je od stane NATO predviđen za odluku o prijemu Crne Gore u savez. Sa više adresa smo mogli čuti posljednjih mjeseci, od zvaničnika NATO ili zemalja članica, ohrabrujuće ocjene o ispunjavanu uslova, kao i predviđanja u vezi sa samom odlukom. Takođe i dodatna očekivanja u vezi sa većom podrškom u javnosti. S druge strane, od strane dijela političkih i drugih aktera, koji smatraju da Crna Gora ne treba da bude dio Alijanse, akcenat se stavlja upravo na ovaj prostor. Čini mi se prvenstveno širenjem straha u javnosti od dvije navodne opasnosti, koje bi pridruživanje izazvalo: jedna je prijetnja od ekstremista i terorista na vjerskoj osnovi, bolje rečeno lažno manipulativno korišćenje vjerske osnove od strane ekstremista. A druga opasnost po njima bile bi štetne posledice u odnosima sa nekim velikim zemljama, Rusijom, pa i Kinom, naveo je Banović.

Đukanović je rekao da je Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora sa NATO-om.

“Na jesen će biti ključan dio za Crnu Goru. Do tada će biti poznate i ocjene EK u Izvještaju o napretku”, rekao je on.

On je spekulacije da Rusi okreću leđa Crnoj Gori kazao da je najbolji odgovor na to da je prema pisanju svjetskih medija, a prema podacima operatora Crna Gora među pet najprivlačnijih destinacija za ruske turiste.

“U NATO ne ulaze partije, Vlada i Parlament, ovo je pitanje svih građana, i važno je da se što aktivnije uključe sve grupe, svi društveni faktori. Zadovoljan sam zbog rasta podrške javnosti. Intenziviraćemo aktivnosti i u našem fokusu će biti napredak u oblasti vladavine prava i podrška javnosti. Sa optimizmom možemo da čekamo decembarski ministarski sastanak”,  uvjeren je Đukanović.

Na gradnji autoputa zaposleno 100 naših ljudi, plata od 500 do 2.000 eura

Pripremni radovi na gradnji autoputa teku planiranom dinamikom, a glavni radovi trebalo bi da krenu 1. septembra. Početak radova je potvrdio je da će biti uključena više naših građevinska operativa, a do sada je angažovano devet, raznih profila, dok ukupna vrijednost njihovih ugovora prelazi preko osam miliona eura. Sada je zaposleno oko 100 naših ljudi, a plata im je od 500 do 2.000 eura, i to su poslovi raznih profila, rekao je Đukanović.

Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Tarzan Milošević pitao je premijera kojom dinamikom napreduju pripremni radovi i kakvi su dosadašnji efekti u ovoj fazi izgradnje auto-puta.

“Svjedoci smo da se ovih dana odvijaju se sve intenzivnije aktivnosti na pripremnim radovima. Pripremaju se gradilišta na više lokacija sa svim pratećim objektima, dopremaju brojne savremene mašine i oprema, koriste lokalne usluge, zapošljava lokalna radna snaga, eksperti, angažuju crnogorski podizvođači. I sve ovo u fazi pripremnih radova. Značajno veći obim posla tokom glavnih građevinskih radova doprinijeće mnogo većim indirektnim efektima, čime će se još značajnije dinamizirati privredna aktivnost u Crnoj Gori, unaprijediti infstruktura i konkurentnost lokalne ekonomije”, kazao je Milošević.

“Na početnim radovima takođe je zaposleno oko 212 lokalnih radnika, a mještani imaju koristi od rentiranja zemlje i pružanja drugih usluga. Sve to nagovještava kakve efekte proizvodi gradnja autoputa. Domaće kompanije su izuzetno zadovoljne saradnjom sa Kinezima. Kada budu glavni radovi, biće uposleno oko 3.400 ljudi, a 2.000 će biti iz Crne Gore”, najavio je Đukanović.

On je dodao će izgradnja autoputa Crnoj Gori omogućiti kvalitetno povezivanje sa zemljama regiona, a biće omogućen i ravnomjerniji razvoj na nivou naše države.

“Vlada ne razmišlja da obustavi aktivnosti na poboljšanju regionalne putne infrastrukture, a za vrijeme gradnje autoputa Bar-Boljare”, rekao je premijer.

O Limenci: Izvršna vlast se ne miješa u sudsku, nemam namjeru da podnesem ostavku

Koliko sredstava je do sada isplaćeno Acu Đukanoviću kao tužiocu u sporu protiv tužene države Crne Gore po pravosnažnim presudama Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici na ime naknade štete -izmakle dobiti nastale neispunjavanjem ugovornih obaveza države povodom kupoprodaje zemljišta na lokaciji objekta MUP-a “Limenka” u Podgorici, pitao je nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović.

“Koliko će iznositi ukupna obaveza države Crne Gore prema Acu Đukanoviću koja je dosuđena pravosnažnom i izvršnom presudom Višeg suda u Podgorici od 30.aprila 2015. godine, računajući dosuđeni iznos naknade štete, odnosno izmakle dobiti plus zateznu kamatu, na teret kojih budžetskih sredstava će ova obaveza biti isplaćena i da li će zbog ove vanredne obaveze biti nužan rebalans Budžeta za 2015. godinu?”, pitanje je Kaluđerovića.

On je pitao i da li je Vlada mijenjala svoj Zaključak od 25.oktobra 2007. godine kojim je dala saglasnost da se zemljište na lokaciji “Limenke” koje je bilo predmet kupoprodaje sa Acom Đukanovićem može otuđiti-prodati i, ako jeste, kada je odlučeno da se odustane od prodaje zemljišta na ovoj lokaciji i sa kojom argumentacijom.

“Ko je personalno i sa čijim ovlašćenjem 12.maja 2012. godine pismeno obavijestio kupca zemljišta Aca Đukanovića da se neće ispuniti ugovorom preuzeta obaveza dislokacije objekta “Limenka” i oslobađanje ove lokacije, čime je data argumentacija kupcu da u sudskom sporu dokaže da je kupoprodajni ugovor raskinut krivicom države i da, po tom osnovu, ostvari pravo na višemilionsku naknadu štete – izmakle dobiti, na teret države?”, pitao je Kaluđerović.

On je dodatno pitao i da li je Đukanović kao predsjednik Vlade pokrenuo pitanje personalne odgovornosti prema onima koji su odgovorni što je raskidom kupoprodajnog ugovora sa Acom Đukanovićem krivicom države, za državu nastupila šteta od oko 10 miliona eura, protiv kojih pojedinaca je postupak utvrđivanja odgovornosti pokrenut, kada je pokrenut i u kojoj je sada fazi.

“Ako nijeste pokretali pitanje konkretne odgovornosti, da li to znači da svu krivicu za nastalu štetu po državu, a u korist Aca Đukanovića, preuzimate Vi lično i da li ćete, u tom slučaju, slijedeći logiku preuzete odgovornosti, podnijeti ostavku na funkciju predsjednika Vlade Crne Gore?”, pitao je Kaluđerović.

Premijer ga je podsjetio na ustavnu podjelu vlasti.

“Kao predsjednik izvršne vlasti, nemam pretenzija da zalazim u sudsku, pa neću komentarisati ovaj slučaj. U toku je preispitivanje ove odluke. Ako bude štete po državne interese Crne Gore, a nakon odluke Vrhovnog suda, bez obzira da li je izazva nekompetentnošću, neažurnošću, nečinjenjem ili neodgovornim postupanjem, jasno i precizno ćemo utvrditi odgovornost i inicirati odgovarajući postupak sa jasnom ambicijom da takvo ponašanje u potpunosti iskorijenimo. Ako imate saznanja da je bilo koja instanca državne strukture postupala suprotno propisima Crne Gore, o svojim saznanjima obavijestite nadležne organe. To će imati punu podršku Vlade. Ako nemate saznanja, ajmo da zajedno sačekamo ishod postupka”, rekao je Đukanović.

On je tokom polemike poručio da je Kaluđerović insunirao korupciju, i da ne barata činjenicama.

Ukazao je da nije bio na toj poziciji 2012. godine kada se događao navedeni posao.

„Možete koliko god hoćete ovdje prozivati na tu temu, nećete me postidjeti zato što je Aco Đukanović moj brat, niti što je živ niti što učestvuje u društvenom životu Crne Gore, naprotiv“, rekao je predsjednik Vlade.

On je dodao da njegov brat ima prava kao svi ostali građani.

Prema riječima Đukanovića, njegov brat je učestvovao na tenderu, dao najbolju ponudu, pobijedio, platio, čekao, a nakon isteka rokova da se prema njemu ispuni obaveza upozoravao je deset ili 12 puta.

„I šta bi sad trebalo? Da se iseli iz Crne Gore jer mu je brat premijer?Ne“, rekao je Đukanović, navodeći da mu sudske instance sude kao svim drugim građanima.

On je Kaluđeroviću poručio da sa indignacijom odbija njegove insinuacije, dok sudski postupak bude okončan.

Đukanović je saopštio da neće podnijeti ostavku.

„Jer se u ovom slučaju ne osjećam odgovornim nizašta. Niti za posao koji je nastupio, a još manje što mi je Aco Đukanović brat. Na protiv, ponosan sam na svog brata i porodicu “, zaključio je premijer.

Ugovorom o zakupu Mamule u potpunosti zaštićeni interesi države

Iz SNP-a pitanje premijeru je postavila Danijela Marković koja ga je pitala da Ii je Vlada Cme Gore zaključenjem Ugovora o davanju u dugoročni zakup lokaliteta ostrvo Lastavica sa tvrđavom “Mamula”, sa kompanijom ORASCOM Development Holding u potpunosti zaštitila interes države.

“Uvjereni smo da smo interese države zaštitili i to u potpunosti. Niti jedne štetne posljedice nema, niti je nešto ugovoreno protiv državnih interesa. Počev od klauzula o raskidu ugovora, kako i prije i poslije stupanja na snagu, dnevne kazne za kašnjenja u radovima, pa do angažovanja supervizora koji će kontitunirano pratiti program i rekonstrukciju tvrđave u hotel sa pet zvjedzica. Takođe, imamo i promjenljivu i fiksnu zakupninu”, objasnio je premijer.

Kako je dodao, ovo je investicija od 15 miliona eura.

“Imamo prihode od 7, 5 miliona u prvih 10 godina zakupa, i 1,1 miliona eura na osnovu zakupnine. Tu je i 200 novih radnih mjesta u izgradnji, i 150 u kasnijem radu kompleksa. Ovo je potpuno novi turistički proizvod, koji će podići kvalitet naše ponude. Dobićemo novu jedinstvenu destinaciju”, uvjeren je predsjednik Vlade.

Potrebni precizniji podaci o investicijama iseljenika

Lider Pozitivne Darko Pajović pitao je Đukanovića koliko je crnogorskih iseljenika, koji se mogu smatrati poslovno uspješlim u međunarodnim okvirima, investiralo svoj kapital u Crnu Goru, o kolikoj sumi se radi, koliko je novih radnih mjesta otvoreno takvim investicijma kao i u koje privredne grane je taj novac uložen.

Đukanović je rekao da je prema podacima Centralne banke Crne Gore ukupan priliv sredstava od naših iseljenika iznosio 358,6 miliona eura, što je 1,5 odsto više nego 2013.

“U prvom kvartalu 2015. ukupan priliv je bio 87 miliona eura”, rekao je premijer, i dodao da je Vlada usvojila strategiju za saradnju sa iseljenicima, kako bi se očuvali odnosi matice sa iseljeništvom.

On je dodao da očekuje da će postojati preciznije informacije o različitim interesovanjima i investicijama naših iseljenika.

(CDM)