“JEVGENIJE, BIĆEŠ ZGAŽEN KAO BUVA!” Lukašenko ispričao kako su tekli pregovori sa Prigožinom

Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko otkrio je kako su izgledali njegovi pregovori sa šefom ruske privatne vojne kompanije Vagner Jevgenijem Prigožinom da zaustavi oružanu pobunu.

Lukašenko je naglasio da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio spreman da nemilosrdno okonča pobunu, ali da ga je ubijedio da sačeka dok on ne pokuša da razgovara sa Prigožinom.

“Da budem iskren, kad sam počeo da dobijam neke informacije o dešavanjima u Rostovu, nekako u početku nisam obraćao mnogo pažnje na to. Rat traje pa takve stvari ne čude. Ali poslije 8 sati ujutru u subotu počele su da mi stižu alarmantne vijesti o situaciji u Rusiji”, prisjeća se Lukašenko.

Navodi da su ga ubrzo obavestili da Putin želi da razgovara.

“Dogovorili smo se u 9.30 da ćemo razgovarati u bilo koje vrijeme mu odgovara. Obratio se naciji u 10 sati, a u 10.10 me je pozvao i iznio detalje o situaciji koja se odvija u Rusiji. Postavio sam nekoliko pitanja, uključujući pitanja o njegovim planovima da se pozabavi tim, a onda sam shvatio da je situacija ozbiljna. Neću iznositi dalje detalje o tom dijelu razgovora”, navodi Lukašenko.

Prigožinov mlaznjak sletio u blizini Minska

PRIGOŽIN SE OGLASIO PRVI PUT POSLE PREKIDA ORUŽANE POBUNE: Nisam krenuo na Moskvu da svrgnem Putina

Šef države tvrdi da je ubijedio Putina da sačeka sa odlukom.

“Najopasnija stvar, kako sam ja to vidio, nije bila sama situacija već njene moguće posljedice. To je bio najopasniji dio toga. Takođe sam shvatio da je donijeta teška odluka da se eliminišu svi koji su umiješani. Predložio sam Putinu da ne žuri da to uradi. Predložio sam da razgovaram sa Prigožinom i njegovim komandantima”, navodi Lukašenko.

Putin je međutim odgovorio da je to beskorisno jer se Prigožin uopšte ne javlja na telefon.

“Ne želi ni sa kim da razgovara”, rekao mu je Putin.

“Odgovorio sam mu da je loš mir bolji od svakog rata i da ću pokušati da kontaktiram Prigožina. Još jednom mi je rekao da je to beskorisno. Ja sam mu rekao da čeka”, prisjeća se Lukašenko.

Predsjednik Bjelorusije je otkrio da je veliku ulogu u organizovanju pregovora imao general Junus-Bek Jevkurov i da je u razgovorima prvobitno učestvovao i direktor ruske Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov.

Pregovori su počeli oko 11 sati kad je Jevkurov pozvao Prigožina i pitao da li želi da razgovara sa Lukašenkom.

“Jevgenij je bio potpuno euforičan. Prvo smo pričali samo psovkama oko 30 minuta. Kasnije sam to analizirao. Broj psovki bio je deset puta veći od broja normalnih riječi. Rekao je da mu je žao i počeo da psuje”, navodi Lukašenko.

Napomenuo je da prije svega razmišljao šta da kaže Prigožinu da bi započeli pregovore.

“Upravo su se vratili sa linije fronta. Vidjeli su hiljade svojih mrtvih. Momci su krajnje nezadovoljni. Posebno komandanti. Koliko sam mogao da razumijem snažno su uticali na Prigožina. Da, ponaša se kao heroj, znate, ali bio je pod pritiskom i uticajem onih koji su komandovali jurišnim jedinicama i vidjeli te pogibije. Bio je polulud dok smo razgovarali”, prisjećao se šef države.

Lukašenko je rekao Prigožinu da Putin neće pristati na ucjene.

“Rekao sam mu: “Jevgenije, niko ti neće dati ni Šojgua ni Gerasimova, posebno u ovoj situaciji, poznajete Putina kao i ja. Drugo, neće se sastati sa vama, a zbog ove situacije neće ni razgovarati sa vama telefonom”. On je ćutao. “Ali mi želimo pravdu! Hoće da nas udave! Napredujemo do Moskve!” Rekao sam: “Bićeš zgnječen na pola puta kao buva. Uprkos činjenici da su jedinice vojske angažovane na liniji fronta”. Rekao sam mu da razmisli o tome – prisjeća se Lukašenko.

Prigožin prema njegovim riječima nije hteo da odustane.

Lukašenko je naglasio da je situacija koja se razvija u Rusiji mogla na kraju da utiče na Belorusiju zbog čega je pokušavao da ubijedi Jevgenija Prigožina da zaustavi napredovanje svojih trupa.

“Dugo sam pokušavao da ga ubijedim. I na kraju sam rekao: “Znaš, možeš da radiš šta hoćeš, ali nemoj da me vrijeđaš. Brigada je pripremljena za premještaj u Moskvu. Branićemo Moskvu kao 1941. godine. Vi čitate knjige. Vi ste obrazovana i pametna osoba. Ova situacija neće uticati samo na Rusiju”. Da su se previranja proširila na cijelu Rusiju i da su za to postojali kolosalni preduslovi mi bismo bili sledeći”, rekao je Lukašenko.

DVA DANA DRAME U RUSIJI

Jevgenij Prigožin, podsjetimo, pokrenuo je oružanu pobunu u noći između petka i subote kriveći ministarstvo odbrane za navodni “napad sa leđa” na položaje Vagnera u kome je prema njegovim tvrdnjama nastradao veliki broj njegovih boraca.

Na nejasnom snimku koji je objavio Prigožin vidi se inače razoreni kamp u jednoj šumi i nekoliko tijela vojnika, međutim, nije saopštio više detalja o mjestu i vremenu napada već je samo optužio regularne ruske snage za artiljerijski i napad helikopterima.

Ministarstvo odbrane je međutim odbacilo njegove tvrdnje.

Veliki broj pripadnika Vagnera zauzeo je potom položaje oko vojnih objekata u Rostovu gdje se nalazi komanda ruske vojske za jug dok je dio snaga navodno produžio auto-putem M-4 ka Moskvi.

Jevgenij Prigožin je tražio smjenu ministra odbrane Sregeja Šojgua i načelnika generalštaba Valerija Gerasimova i sve vrijeme upozoravao da će jedinice Vagnera uništiti svakoga ko im stane na put.

Moskva je odmah reagovala, optužila Prigožina za oružanu pobunu, a zatim pokrenula antiterorističku akciju na jugu države. Do Rostova je navodno stigao konvoj pripadnika čečenske specijalne brigade “Ahmat” koja je poslata da uguši pobunu.

Dogovor je međutim ipak postignut poslije cjelodnevne drame i to uz posredstvo bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Jedinice Vagnera počele su iste večeri povlačenje u svoje baze dok je Prigožin prema dogovoru dvije strane otišao u Belorusiju.

(Belta/Kurir)