Leković: Evo kako je zataškavana afera Telekom, Tužilaštvo da preispita postupanje Vesne Medenice i Vujice Lazovića
Poslanik Demokrata Momčilo Leković objavio je tri dokumenta za koja tvrdi da otkrivaju na koji način je zataškavana afera Telekom, jedna od najvećih korupcionaških afera u Crnoj Gori.
Leković je ocijenio da je slučaj 2007. godine zaustavljen upravo u vrhu državnog tužilaštva, te da dokumentacija otvara ozbiljna pitanja o postupanju tadašnje vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i odluci da u spornim konsultantskim ugovorima nema elemenata krivičnog djela.
Prvi dokument datira od 27. septembra 2006. godine, kada je Medenica uputila zahtjev tadašnjem dekanu Ekonomskog fakulteta Vujici Lazoviću da formira stručnu komisiju koja će ispitati konsultantske ugovore povezane sa privatizacijom Telekoma.
Prema riječima Lekovića, Medenica je od komisije tražila da utvrdi da li su ugovoreni poslovi zaista obavljeni, kao i da li je tokom njihove realizacije bilo zloupotreba i ko ih je eventualno počinio.
On je ukazao da se, dakle, nije radilo samo o provjeri postojanja ugovora, faktura i izvršenih uplata, već i o utvrđivanju stvarne realizacije ugovorenih usluga i mogućih zloupotreba.
Drugi dokument predstavlja izvještaj tročlane stručne komisije koju je formirao Lazović. U njemu je navedeno da nijesu utvrđene nepravilnosti u postupku zaključivanja ugovora i isplate novca.
Međutim, Leković posebno ističe dio izvještaja na 13. strani, u kojem se navodi da komisija nije razmatrala ekonomsku opravdanost zaključenih ugovora.
Prema njegovoj ocjeni, upravo je to jedno od najvažnijih pitanja, imajući u vidu da su stranim kompanijama po osnovu tih ugovora isplaćivani milioni eura.
Leković smatra da formalna ispravnost ugovora i uredno izvršene finansijske transakcije ne znače automatski da nije bilo korupcije. Kako je naveo, trebalo je utvrditi da li su konsultantske usluge zaista pružene ili su ugovori iskorišćeni kao način za prikrivanje isplate mita.
Kao posebno važnu činjenicu izdvojio je nalaze američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), koja je u kasnijoj sudskoj dokumentaciji iznijela tvrdnje da su ugovori Sigma i Rawleigh, koje je razmatrala i crnogorska komisija, služili za prikrivanje stvarne svrhe plaćanja, bez legitimnog poslovnog opravdanja, uz dokumentaciju za koju se tvrdilo da je lažirana ili fabrikovana.
Treći dokument, prema Lekovićevim riječima, odnosi se na februar 2007. godine, kada je Medenica, oslanjajući se na izvještaj stručne komisije, zaključila da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Ona je 1. februara te godine o takvom zaključku obavijestila predsjednika upravnog odbora Magyar Telekoma.
Leković je postavio pitanje kako je tužilaštvo moglo da donese takvu odluku ako komisija prethodno nije ispitivala ekonomsku opravdanost spornih ugovora i stvarnu potrebu za ugovorenim uslugama.
On je podsjetio i da je Medenica 30. novembra 2006. godine, dok je predmet Telekom još bio u radu, u Skupštini Crne Gore izjavila da je srećna što je prijateljica Ane Kolarević, uz žaljenje što se njih dvije ne viđaju češće.
Leković je pomenuo i ranije izjave Mila Đukanovića o dugogodišnjem prijateljstvu sa Medenicom, kao i ulogu Vujice Lazovića, kojem je povjereno formiranje stručne komisije.
Prema njegovim riječima, posebno je sporno što je Lazović kasnije, kao visoki državni funkcioner, promovisao poslovanje Crnogorskog Telekoma.
Poslanik Demokrata smatra da se postavlja i pitanje mogućeg konflikta interesa, navodeći da je Lazović oko četiri mjeseca nakon što je Medenica dobila zahtjev KHOV-a postao potpredsjednik Vlade za ekonomske odnose. Za predsjednika Savjeta za privatizaciju izabran je 5. aprila 2007. godine.
Leković je podsjetio i da je Lazović od 2010. godine, u ime Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, zaključivao višemilionske jednogodišnje ugovore sa Telekomom, koji su se odnosili na zakup telekomunikacionih linkova za prenos podataka putem internet protokola.
On je ocijenio da aktuelni postupak u aferi Telekom predstavlja važan ispit za crnogorsko pravosuđe, ali da odgovornost ne smije biti ograničena samo na one koji su danas predmet postupka.
Prema njegovim riječima, neophodno je ispitati i postupanje osoba koje su prije gotovo dvije decenije imale zakonsku obavezu da istraže sumnjive milionske isplate.
Zbog toga Leković poziva nadležno tužilaštvo da preispita odluke i postupanje Vesne Medenice i Vujice Lazovića, kao i okolnosti pod kojima je nalaz stručne komisije prihvaćen kao dovoljan osnov za zatvaranje predmeta.
Istakao je da je potrebno utvrditi koje su informacije i dokazi tada bili dostupni tužilaštvu, koje su provjere sprovedene i da li su eventualno svjesno zanemarene činjenice koje su mogle ukazivati na korupciju.
„Ako se dokaže da je neko svjesno prikrivao korupciju, onda i za to mora postojati odgovornost“, poručio je Leković.
