Šta članstvo donosi radnicima: EU tržište dostupnije, ali uz moguća ograničenja
Sedmica za nama potvrdila je da Crna Gora uspješno napreduje na evropskom putu – zatvorena su još dva pregovaračka poglavlja, a izvještaj Evropske komisije donosi pozitivne ocjene. Ipak, jedno od pitanja koje najviše zanima građane jeste šta će članstvo u EU konkretno značiti za njihov svakodnevni život. Hoće li nakon pristupanja Uniji moći da rade u svim državama članicama bez radnih dozvola?
Iskustvo Hrvatske pokazuje da sloboda kretanja radnika ne mora biti omogućena odmah. Pojedine države članice uvele su ograničenja za hrvatske radnike, a tranzicioni periodi trajali su ukupno sedam godina.
Za razliku od zapošljavanja bez radnih dozvola, Hrvatska je odmah nakon članstva postala dio EURES mreže, odnosno evropskog portala na kojem se oglašavaju slobodna radna mjesta u državama članicama. Isto će važiti i za Crnu Goru.
Spakovani koferi i karta u jednom pravcu – bez ijednog papira i radne dozvole – ovako većina građana zamišlja prvi dan Crne Gore u Evropskoj uniji.
Hoće li realnost biti takva ili je Brisel za crnogorske radnike pripremio ograničenja, pitanje je na koje odgovor iz Ministarstva rada nijesmo uspjeli da dobijemo.
S druge strane, građanima Hrvatske godinama je u mnogim državama Unije, uprkos članstvu, i dalje bila potrebna radna dozvola.
Ivana Ružman, stručnjakinja za tržište rada iz Hrvatske, objašnjava da je pristup hrvatskih radnika evropskom tržištu rada bio postepen i da su ograničenja ukidana kroz tri faze.
“U prvoj fazi, koja je trajala 2 godine, 13 država članica je uvelo tranzicijska razdoblja za hrvatske radnike. U to vrijeme smo se i intenzivno zalagali da nam u drugoj fazi, koja traje 3 godine, što manji broj država produži tranzicijsko razdoblje, što je učinilo samo 5 država. U trećoj fazi, koja je trajala 2 godine, samo 1 država je produžila te restrikcije, i to je bila Austrija”, rekla je.
To je, kažu u Hrvatskoj, standardna procedura koju Unija primjenjuje za nove članice.
Objašnjavaju i da se ograničenja za zapošljavanje mogu postepeno ukidati, ali i da nova država članica može odgovoriti istim recipročnim mjerama, što je učinila i Hrvatska.
Kakav god pristup države članice Unije budu imale prema Crnoj Gori kada postane dio evropske porodice, iz Hrvatske poručuju da tranzicioni periodi ne moraju biti negativni.
Ružman smatra da takva ograničenja mogu imati i pozitivne efekte na domaće tržište rada.
“Tranzicijski periodi nisu loša strana; oni zapravo i čuvaju i vašu radnu snagu i vaše tržište rada, i treba gledati zapravo na pozitivne učinke tih mjera. Inače, valja spomenuti da sloboda kretanja radnika ne znači samo odlazak radnika; ona donosi novo znanje, iskustvo i nove šanse, te može ojačati socijalno-ekonomsku situaciju u zemlji”, kaže naša sagovornica.
Za razliku od mogućih ograničenja pri zapošljavanju, Hrvatska je danom članstva dobila pristup EURES mreži, odnosno bazi podataka o ponudi i potražnji poslova u Evropskoj uniji.
Isto će važiti i za Crnu Goru, a za taj period već se pripremaju u Zavodu za zapošljavanje, koji ima obavezu da crnogorsko tržište rada poveže sa evropskim.
Iz Zavoda za zapošljavanje objašnjavaju da će EURES omogućiti crnogorskim poslodavcima da oglase za slobodna radna mjesta učine dostupnim na evropskom nivou, dok će građani dobiti mogućnost da svoje biografije predstave poslodavcima širom Unije.
Gordana Vukčević iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore navodi da će na jednom mjestu svi crnogorski poslodavci koji to žele moći objavljivati svoja slobodna radna mjesta, kako bi bila vidljiva svima na nivou EURES mreže.
“A istovremeno, sva nezaposlena lica, kao i svi tražioci zaposlenja, ukoliko daju saglasnost, njihov CV će biti automatski prenešen na naš nacionalni EURES portal, a isto tako, kao što sam rekla, postojat će mogućnost i da zainteresovana lica sami uploaduju svoje CV-e”, pojašnjava.
Tako će prvi dani u Evropskoj uniji za crnogorske građane i poslodavce značiti utakmicu na nikada većem tržištu rada.
A tamo će uspjeh radnika zavisiti od konkurentnosti znanja i vještina, dok će poslodavci morati da ponude bolje uslove rada i veće zarade.
(RTCG)
