Ovi svjetski događaji su obilježili 2017-tu godinu

Inauguracija Donalda Trampa kao 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država obilježila je početak 2017. godine, svijet se, potom, između ostalog, suočio i sa ozbiljnom humanitarnom krizom u Jemenu, ekonomskom u Venecueli, a London je dostigao značajan dogovor o “razvodu” sa Evropskom unijom…. Podsjećamo vas na najbitnija svjetska dešavanja koja su tokom proteklih 12 mjeseci okupirala pažnju javnosti.

Trampova prva godina

Prva godina otkako je imenovan američki predsjednik Donald Tramp može se sumirati u samo jednoj riječi – burna.

Smjena direktora Federalnog istražnog biroa FBI Džejmsa Komija i odluka o priznanju Jerusalima kao glavnog grada Izraela samo su neki od šokantnih poteza koje je Tramp napravio u 2017. godini.

Tramp je 22. decembra potpisao zakon o sveobuhvatnoj poreskoj reformi, nakon što je obećao da će smanjiti poreze prije Božića. To je prva bitna zakonodavna pobjeda njegove administracije.

Nešto ranije, 6. decembra, Tramp je najavio da će Sjedinjene Američke Države priznati Jerusalim kao glavni grad Izraela i da će tamo premjestiti svoju ambasadu.

Spornu odluku je donio uprkos protestima na svim stranama svijeta, ističući da je riječ samo o prepoznavanju realnosti.

Američki predsjednik je mnogo puta tokom godine šokirao javnost. Društvene medije, pogotovo Twitter, koristio je čak i kako bi omalovažio bliske saveznike SAD. On je na toj društvenoj mreži tvitovao da Njemačka duguje “ogromne sume novca” NATO-u i Americi, dijelio je anti-muslimanske video snimke, pisao o pogrešnim ubistvima i pogrešno tagovao druge korisnike.

Smjena “starog državnika” Mugabea

Jedan od svjetskih rekordera po dužini predsjedničkog staža, Robert Mugabe, vladao je Zimbabveom čak 37 godina. Nije imao namjeru da napusti položaj, ali je na to prisiljen nakon što je otpustio svog zamjenika, Emersona Mnangagvu, kako bi “očistio put” za dalji politički napredak svoje supruge Grejs.

Stoga su, 15. novembra, saveznici i pristalice Mnangagve pokrenuli nenasilni državni udar, koji je rezultirao ostavkom predsjednika. Vojna intervenacija značila je prekretnicu u dugoj Mugabeovoj vladavini, obilježenoj represijom i teškom ekonomskom krizom.

Ipak, nejasno je hoće li Mnangagva donijeti ikakvu promjenu u ovoj afričkoj republici, jer se većina optužbi za zloupotrebu ljudskih prava i korupciju protiv Mugabea može odnositi i na njegovog nasljednika.

Rohinja – narod bez zemlje, kojem brane da postoji

Hiljade Rohinja primorano je da napusti Mjanmar, nakon što je u avgustu izbilo nasilje u toj zemlji. Užasna kriza je počela kada su pobunjenici iz ugnjetavane etničke manjine napali državne snage bezbjednosti, a kao odgovor na to, vlasti su pokrenule talas neselektivnog ubijanja, silovanja i uništavanja njihove populacije.

Organizacija Ljekari bez granica je saopštila da je najmanje 6.700 Rohinja, među kojima je 400 djece, ubijeno u prvih mjesec dana poslije izbijanja ovogodišnjeg nasilja u Mjanmaru, većinski budističkoj zemlji, i taj broj je znatno veći od zvaničnog podatka o 400 žrtava, koliko su priznale vlasti.

To je samo novi val nasilja u azijskoj zemlji, u kojoj se već pola vijeka provodi sistematsko etničko čišćenje Rohinja, muslimanske manjine u stalnom bijegu od smrti, koju Ujedinjene nacije nazivaju najprogonjenijom na svijetu.

Pad Islamske države

Nakon dugih i teških godina i mnogostranih operacija Islamska država je u oktobru konačno istjerana iz svoja dva glavna uporišta – Mosula u Iraku i samoproglašene prijestonice Rake u Siriji.

Osim što je poražena u najbitnijim utočištima u Siriji i Iraku, ta teroristička organizacija gubi i informacioni rat, s obzirom na to da je posljednjih mjeseci zabilježen ogroman pad u njihovoj propagandi.

Islamska država je izgubila 98 odsto teritorije koju je nekada držala, a prema najnovijim procjenama, u Iraku i Siriji ostalo je manje od hiljadu ekstremista, dok se prije samo dvije godine na ratištima u tim zemljama borilo 45.000 džihadista.

No, takozvani kalifat ostavio je za sobom duboke ožiljke i vjerovatno će biti potrebne decenije za potpuni oporavak ratom razorenih zona.

Katalonska nezavisnost kratkog daha

Katalonski separatisti ostvarili su dugogodišnji san pobjedom na referendumu održanom u oktobru, te proglasivši nezavisnost regije. Ipak, Španija je ubrzo ponovo preuzela kontrolu nad regionom, ocijenivši referendum neustavnim.

Smijenjeni katalonski lider Karles Pućdemon pobjegao je u Brisel, tražeći evropsku podršku.

U decembru su održani vanredni regionalni izbori, na kom su separatističke stranke osvojile tijesnu većinu, ali partija Građani, koja se protivi nezavisnosti Katalonije, ostvarila je najbolji pojedinačni rezultat.

Mohamed bin Salman 

U junu, saudijskog kralja Salmana naslijedio je njegovi sin, Muhamed bin Salman Al Saud,tridesetdvogodišnji princ.

Princ je odmah prionuo na posao, želeći modernizaciju ekonomije i društva donio je velike promjene.

Njegova vizija je da olabavi konzervativnu društvenu strukturu u Saudijskoj Arabiji.

Stoga je Arabija omogućila ženama da voze, ponovo će otvoriti bioskope, a u novembru je Saud donio odluku o hapšenju 11 rođaka – prinčeva, ministara i poslovnih magnata zbog optužbi za korupciju.

Mnogi stručnjaci smatraju da je MBS, kako je princ inače poznat, najbolja šansa za povratak Arabije na umjereni islam.

Sjeverna Koreja na ivici rata

Sukobi nastali zbog razvoja nuklearnog programa Sjeverne Koreje dostigli su zastrašujući nivo.

Pjongjang je tokom 2017. godine značajno napredovao u pogledu nuklearnih i raketnih programa. U septembru je Sjeverna Koreja saopštila da je testirala hidrogensku bombu, a u novembru i novu interkontinentalnu balističku raketu, koja, navodno, može dospjeti do svakog dijela američke teritorije.

Tramp je odgovorio omalovažavajući lidera Sjeverne Koreje Kim Džong Una, prijeteći uništavanjem te zemlje, kao i organizovanjem velikih vojnih vježbi sa saveznicima, što je podstaklo glasine da se SAD spremaju za veliki rat.

Stoga je anksioznost na Korejskom poluostrvu sve veća tokom posljednjih mjeseci, a u decembru Ujedinjene nacije su uvele dodatne sankcije Sjevernokorejcima.

Nadamo se da ćemo za godinu dana moći da pišemo vedriju retrospektivu.

www.cdm.me