SRZENTIĆ: U potpunosti zaštititi novinare i njihove izvore

Digitalni forenzički centar razgovarao je sa Tamarom Srzentić, ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija o negativnim ocjenama koje je Crne Gora dobila u Indeksu slobode medija Reportera bez granica, objavljenom u aprilu, kao i o sveprisutnom problemu govora mržnje na internetu.

Ministarka Srzentić je istakla da je njeno ministarstvo započelo Kontinurani dijalog tokom kojeg sa predstavnicima medija vodi razgovore o svim temama koje opterećuju sektor radi pronalaženja sistemskih rješenja. Osim toga, ministarka je istakla da su započeli i sa pripremom Medijske strategije koja treba da sublimira buduće djelovanje Ministarstva, da da smjernice i strateško usmjerenje za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori, kao i da unaprijedi medijsku slobodu u najširem smislu.

DFC: Prema Indeksu slobode medija Reportera bez  granica (RSF), objavljenom u aprilu, Crna Gora se nalazi na 104. mjestu i najgore je rangirana zemlja regiona, iako je napredovala za jedno mjesto u odnosu na 2020. Šta je, po Vašem mišljenju, najviše doprinijelo negativnoj ocjeni?

T. SRZENTIĆ: U Vladi smo sa posebnom pažnjom pročitali i analizirali nalaze Izvještaja Svjetskog indeksa slobode medija za 2020. godinu Reportera bez granica, koji je ukazao na izazove i probleme u prethodnoj godini u sektoru medija. Moram da istaknem da smo sve te izazove prepoznali na početku rada nove Vlade, a posebno nakon razgovora koje vodimo sa medijima. Podsjetiću da smo započeli Kontinuirani dijalog, prvi takvog tipa, tokom kojeg sa predstavnicima medija vodimo razgovore o svim temama koje opterećuju sektor kako bismo udruženim snagama pronašli sistemska rješenja.

Strože sankcionisanje napada na novinare

Vjerujem da su sve učestaliji napadi na novinare i nerješavanje starih slučajeva napada na novinare, pored ostalog, ključni razlozi za negativnu ocjenu u Izvještaju Reportera bez granica. Tome je, između ostalog, doprinijela i izražena polarizacija društva u svim segmentima. Prepoznajući to kao jedan od ključnih problema za slobodu govora i položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori, na nivou Vlade otvorili smo temu izmjena Krivičnog zakonika kako bi se napadi na novinare značajno strože sankcionisali, te kako bi takva norma odvratila sve buduće počinitelje napada i drugih zločina prema novinarima.

Sa druge strane, jednako je značajno da se unaprijedi i sankciona politika kada su u pitanju prethodni slučajevi napada na predstavnike medija. Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije posebno su se posvetili tim pitanjima. Vjerujem da uz angažman nove Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu, možemo očekivati rezultate i napredak u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva.

Sloboda govora i medijske slobode predstavljaju stožer svakog demokratskog društva. Moramo da sprovodimo reforme i radimo na unapređenju svijesti javnosti o važnosti i ulozi medija za svako društvo. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija se sistemski posvetilo rješavanju tih pitanja i intenzivno radi na rješavanju izazova i nagomilanih problema iz prethodnog perioda.

Važnost donošenja Medijske strategije

DFC: U Izvještaju se navodi i da vlasti nastavljaju sa maltretiranjem medija i profesionalnih novinara, kao i da napadi ostaju nekažnjeni. Šta će Vaše ministarstvo uraditi po pitanju poboljšanja medijskih sloboda u Crnoj Gori?

T. SRZENTIĆ: Vlada radi na stvaranju ambijenta u kojem svi mediji, novinarke i novinari u Crnoj Gori treba da se osjećaju slobodno da izvještavaju o bilo kojoj temi, bez političkih pritisaka i na nepristrasan način. Vjerujem da će, pored prethodno rečenog, biti veoma važno donošenje Medijske strategije i reforma medijskog zakonodavstva. Već smo otpočeli aktivnosti na izradi Medijske strategije, prve takvog tipa u Crnoj Gori, koju ćemo raditi sa predstavnicima medijske zajednice. Cijenimo da je jedan takav dokument, pored normativnog okvira koji je neophodno unaprijediti i zaokružiti, više nego neophodan, jer smo prepoznali da ne postoji dokument koji na adekvatan način tretira razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori. Strategija treba da sublimira naše buduće djelovanje, da smjernice i strateško usmjerenje za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori, te unapređenje medijskih sloboda u najširem smislu.

DFC: RSF takođe ističe da je aktuelna vlada, nakon avgustovskih izbora, najavila izmjene medijskih zakona iz 2019. godine, posebno u dijelu odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkriju svoje izvore. Da li se već radi na tim i drugim izmjenama i kada možemo očekivati snažnije mehanizme jačanja slobode i zaštite novinara uopšte?

T. SRZENTIĆ: Paralelno sa svim aktivnostima radimo i na medijskim zakonodavnim reformama koje se odnose na donošenje novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i izmjene Zakona o medijima i Zakona o RTCG, kako bismo uskladili sva tri zakona. Svakako, jedna od intencija Vlade jeste da kroz zakonodavnu reformu, u skladu sa očekivanjima medijske zajednice u Crnoj Gori, ali i naših međunarodnih partnera, u potpunosti zaštiti novinare i njihove izvore, u skladu sa najboljim praksama i standardima koji važe u razvijenim zemljama.

Zaokruživanje normativnog okvira do kraja godine

Zaokruživanje kompletnog normativnog okvira za oblast medija očekuje se do kraja tekuće godine, dok je donošenje Medijske strategije planirano do kraja septembra 2021. Na taj način, obezbijedićemo sveobuhvatne reforme koje će zaštiti kako novinarke i novinare, tako i same medije i omogućiti im da u potpunosti slobodno obavljaju svoje radne zadatke.

DFC: Da li smatrate da se problem govora mržnje uopšteno, a posebno na internetu, može rješavati zakonskom regulativom ili nekim drugim akcijama, na primjer kampanjama? Planira li Vaše ministarstvo određene korake u tom pravcu i koje?

T. SRZENTIĆ: Svjesna sam da govor mržnje, često pod krinkom slobode govora, na društvenim mrežama i uopšte internetu poprima oblike koji ugrožavaju pojedince, ali i društvo u cjelini. Ekspanzija društvenih mreža je značajno doprinijela širenju govora mržnje i dezinformacija koje se prelivaju u medijski prostor. U online prostoru sa jedne strane imamo potpunu slobodu govora, a sa druge strane rastući govor mržnje sa neodgovarajućom sankcionom politikom. Svjesni smo da to pitanje opterećuje naše društvo, pa ćemo u okviru Medijske strategije definisati pravce i korake u rješavanju te problematike, te definisati konkretne mjere i aktivnosti nadležnih resora. Takođe, cijenim da je, u cilju profesionalnog i etičkog informisanja, Crnoj Gori i njenom društvu nesporno potrebna objektivna samoregulacija, koja će na bazi dobrovoljno usaglašenog kodeksa primjenjivati etičke standarde u radu medija. Prepoznali smo i važnost promovisanja medijske pismenosti i u tom segmentu ova Vlada mora da da poseban doprinos sa ciljem podizanja svijesti građana o kritičkom i bezbjednom korišćenju medijskih sadržaja. Takođe, veoma je važno da javna uprava bude
što transparentnija i tome sam posebno posvećena, jer je upravo transparentan rad najbolji mehanizam da smanjimo prostor za kreiranje dezinformacija koje se tiču našeg rada.

Mediji moraju kontinuirano ulagati u vlastite kapacitete

DFC: Digitalni forenzički centar, između ostalog, organizuje obuku novinara kako bismo ih upoznali sa fenomenima dezinformacija, kao i metodama provjere putem „otvorenih izvora“. Generalni sekretar RSF Kristof Deloar  je rekao da je novinarstvo najbolja vakcina protiv dezinformacija. Kako planirate podići nivo profesionalnog novinarstva gdje su tačne i pouzdane informacije cilj i sredstvo razvoja zdravog društva?

T. SRZENTIĆ: Vjerujem da ćemo sva ta pitanja u narednom periodu prepoznati i definisati kroz izradu Medijske strategije. Ovo je posebno važno sa aspekta primjene Etičkog kodeksa novinara Crne Gore od strane samog medijskog sektora. Sami mediji moraju da budu svjesni da treba da kontinuirano ulažu u svoje kapacitete, posebno kad su u pitanju edukacija i usavršavanje mlađih novinara i novinarki. Neophodno je, takođe, da štite svoje novinare od miješanja bilo koje strane u njihov rad i od bilo koje vrste pritisaka, da im obezbijede dobre i sigurne uslove za rad, da kontinuirano ulažu u njihovu edukaciju. Veoma je važna i uloga nevladinih organizacija koje daju značajan doprinos na planu profesionalizacije medija, na čemu sam posebno zahvalna.