“ŠVAJCARCI”: Nijesu svi dočekali ispravljanje nepravde

Ispravljena nepravda

Pored poslanika, klijenti veliku zahvalnost, kako ističe Senić, duguju i Vrhovnom sudu koji je pravnim stavom stao na njihovu stranu, te bankarskom ombudsmanu koji je doprinio usvajanju izmjena i dopuna zakona.

“Međutim, i pored pored zadovoljstva koje osjećam ovakvom odlukom najveće institucije naše zemlje koja je stala u zaštitu svojih građana jednoglasno, osjećam i tugu što neki naši sugrađani tu pravdu nažalost nijesu dočekali”, kazao je Senić.

I dalje najveću zamjerku predstavnik prevarenih klijenata ima na rad Centralne banke Crne Gore.

“Vrhovna monetarna institucija, odnosno pojedinci u njoj se nijesu odnosili profesionalno prema nama, počevši od promovisanja visokorizičnog i špekulativnog bankarskog proizvoda koji je trebalo da zabrane. Iz Centralne banke su 4. decembra 2006. poručili da je sa aspekta kontrole CBCG ovo poželjan pristup jer je ovaj vid finansiranja samo još jedan proizvod poslovnih banaka, koji se veoma često koristi u zemljama EU. Iz sektora za kontrolu banaka CBCG je saopšteno da će sa daljim razvojem crnogorskog bankarskog sektora ovakvih i sličnih proizvoda biti sve više”, objasnio je Senić.

Štetan proizvod

U Austriji odakle je došla Hypo Alpe Adra banka, kako tvrdi Senić, Nacionalna banka FMA koja se bavi kontrolom finansijskog sektora je 31. januara 2006. dala upozorenje u 350.000 primjeraka da se radi o visokorizičnom proizvodu koji je kasnije u toj državi i zabranjen.

“Dakle, nešto što je tamo u njhovoj zemlji zabranjeno i štetno dali su našim građanima. Banka je izmislila valutni rizik jer su dobili eure i te eure nama dali, a veoma je opasno izmisliti i prodati proizvod koji nemate. Švajcarski franak nikad nije došao u Crnu Goru. Novim izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita iz švajcarskih franaka u eure sve je definisano i nije ostavljeno prostora za bilo kakve nejasnoće i dvojna tumačenja”, zaključio je Senić.

Na prijedlog zakona DF-a prihvaćena su dva amandmana DPS-a. Njima se definiše da se klijentima koji su preplatili kredit vrati novac, a zatezna kamata se neće naplaćivati. To znači da će svi građani koji imaju kredite kod faktoring kompanije Heta ili su ih otplatili prije vremena, sada mogu da konvertuju svoje kredite po kamatnoj stopi od 8,2 odsto godišnje.

Sa druge strane, nije prošao amandman da se Heta tretira isto kao banka, ali jeste amandman DPS-a da kaznene odredbe za prekršaje za preduzeće i odgovorno lice u preduzeću budu kumulativne, a ne za svaki pojedinačni ugovor o kreditu kako je prethodno bilo predloženo.