(VIDEO) MALTEŠKI RED NUDIO CRNOJ GORI 150 MILIONA ZA TRI SVETINJE: Svjedočenje Momira Bulatovića ponovo aktuelno, kakvo blago zaista imamo?
Novinar ruske televizije Evgenij Baranov objavio je na svom Fejsbuk profilu dio intervjua sa bivšim predsjeednikom Crne Gore Momirom Bulatovićem, rađen 2010. godine.
U svom izlaganju Bulatović govori o trenutku svog shvatanja relikvija koje se čuvaju u manastirima Crne Gore, o njihovim duhovnim vrijednostima za naš narod, ali i o tome kolike su sume novca “u igri” kada su one u pitanju.
Bulatović kaže da mu je u posjetu došla visoka delegacija Malteškog reda i ponudila 150 miliona dolara za tri relikvije koje se nalaze u posjedu Mitropolije crnogorsko primorske.
ZAKON POČEO DA VAŽI: Kad počinju da provjeravaju imovinu Mitropolije?
TRAŽE DA SE MITROPOLIJI ODUZME SVA IMOVINA U NIKŠIĆU: Tvrde da je nezakonito upisana
KO JE VLASNIK 650 CRKAVA I MANASTIRA: Šta kaže Mitroplija, a šta tvrdi državna vlast
Pogledajte kolika je vrijednost crkvene imovine u Crnoj Gori
Dvije svetinje, desna ruka svetog Jovana Krstitelja i dio česnice Časnog krsta od 1978. godine nalaze se u kovčegu svetog Petra Cetinjskog koji je izložen u Cetinjskom manastiru, dok je ikona Filermosa izložena u Narodnom muzeju Crne Gore smještenom svega nekoliko stotina metara od manastira. U okviru Cetinjskog manastira nalazi se jedna od najvrednijih riznica, u čijoj zbirci se čuvaju neki od jedinstvenih primjeraka u Evropi
Kako priznaje Bulatović, to je bio veliki novac, posebno za zemlju pod sankcijama, ali je otišao kod mitropolita Amfilohija da razgovaraju. Tada, kaže Bulatović, shvatio je svoju grešku što je tako i pomislio, ali i njihovu vrijednost u svakom pogledu.
Ovo svjedočenje bivšeg predsjednika Crne Gore, danas je ponovo aktuelno u svjetlu zakona o slobodi vjeroispovijesti, a koji je usvojen u gluvo doba noći, bez prisustva opozicije, i u atmosferi koja je bila sve samo ne demokratska.
Usvajanje spornog zakona pokrenulo je, u svjetlu motiva, pitanje kakvo blago zaista posjeduje SPC u Crnoj Gori i da li, iza kulisa, crnogorska vlast ima namjeru otimanja te imovine, kao što tvrdi MCP.
Naime, radi se o ikoni Filermosa koja je navodno zaštitnica Malteškog reda, desnoj ruci svetog Jovana Krstitelja koja je krstila Gospoda kao i čestici Časnoga krsta.
Čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice naslikao je polovinom prvog vijeka svojom rukom Sveti apostol Luka u Efesu u kući Svetog apostola Jovana Bogoslova.
Ova svetinja bila je izvjesno vrijeme na Rodosu, u pravoslavnom drevnom svetilištu Filermos i otuda ime. Zna se da je donijeta u Jerusalim, a 430. godine carica Istočnog romejskog carstva Evdokija je prenosi u Konsantinopolj i pohranjuje je znamenitoj Vlahernskoj crkvi.
Poslije pada Konstantinopolja od udara krstaša, mnoge svetinje su opljačkane, među njima i ikona Bogorodice Filermose. Završila je u rukama rimokatoličkog monaško-viteškog reda Jovanovaca, koji su je ubrzo prenijeli u Svetu zemlju. Jovanovci je prenose na ostrvo Kipar, potom 1310. godine na ostrvo Rodos, gdje su sagradili vojna utvrđenja, bolnice i svoju rezidenciju.
U manastir Ostrog stigle su prvih aprilskih dana 1941. Donio ih je mladi kralj Petar II Karađorđević, koji je potom napustio zemlju.
Ruku koja je nekada u Jordanu krstila i samog Isusa Hrista, prvi hrišćani su poštovali kao veliku svetinju. Veliki apostol i jevanđelist Luka, obilazeći sa Hristovom propovijedi razne gradove i naselja, zatekao se u samarićanskom gradu Sevastiju, gdje je bilo sahranjeno obezglavljeno tijelo svetog Jovana Preteče.
Ideja da se ikona Filermosa premjesti u pećinu iznad Cetinjskog manastira je, prije nekoliko godina izazvala velike kontroverze, odnosno, protivljenje dijela javnosti koje je imalo brojne primjedbe: od toga da ništa ne smije biti iznad Svetog Petra Cetinjskog, odnosno, Cetinjskog manastira, preko sumnji da se time na mala vrata ikona daje Srpskoj pravoslavnoj crkvi, do opaski da turistička valorizacija zahtijeva i brojne prateće objekte za koje na planiranom prostoru nema mjesta.
Među protivnicima ove ideje je i sama Srpska pravoslavna crkva. Njeni predstavnici u Crnoj Gori smatraju da je za svetinju jedino pravo mjesto u hramu.
